Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove u Haagu odbio je u srijedu zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu haškog osuđenika Milana Martića, bivšeg predsjednika samoproglašene Republike Srpske Krajine, javlja Anadolija.
Martić služi kaznu u zatvoru u Estoniji, a uvjete za uvjetni otpust stekao je nakon što je odslužio dvije trećine zatvorske kazne od 35 godina.
Sutkinja i predsjednica Mehanizma Graciela Gatti Santana odbila je zahtjev za razmatranje prijevremenog puštanja na slobodu zbog težine zločina i nedostatka dovoljno znakova rehabilitacije.
U odluci suda stoji da Martić tijekom izdržavanja kazne nije iskazivao kritički osvrt na svoje postupke i nije izražavao žaljenje prema žrtvama, već se predstavljao kao politički zatvorenik.
Santana je naveo da se vodilo računa i o zdravstvenom stanju Martića, ali da je pod redovitim liječničkim nadzorom.
Suci Međunarodnog krvnog suda za bivšu Jugoslaviju osudili su 2007. Milana Martića, bivšeg političkog vođu hrvatskih Srba, na 35 godina zatvora za zločine počinjene početkom 90-ih nad Hrvatima i drugim nesrbima u Hrvatskoj.
Martić je osuđen u 16 točaka optužnice za djela koja uključuju progon, ubojstvo, mučenje, deportaciju, napade na civile, bezobzirno razaranje civilnog područja i druge zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Oslobođen je jedne točke optužnice za istrebljenje. Između 1991. i 1995. Martić je obnašao dužnosti ministra unutarnjih poslova, ministra obrane i predsjednika samoproglašene “Srpske autonomne oblasti Krajina” (SAO Krajina), koja je kasnije preimenovana u “Republiku Srpsku Krajinu” (RSK).
Zaključeno je da je u tom razdoblju sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu u koji je bio uključen i Slobodan Milošević, a čiji je cilj bio stvaranje jedinstvene srpske države činjenjem široke i sustavne kampanje zločina nad nesrbima koji su živjeli na područjima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini koja su trebala ući u sastav takve države.
