Iako je Adnan Delić, ministar rada i socijalne politike u Vladi Federacije BiH, proteklih dana pričao kako će novi Zakon o radu u Federaciji BiH biti puno bolji od starog, da će obvezivati poslodavce na dodatke, da će “zacementirati” topli obrok, iz Saveza samostalnih sindikata BiH još nisu dobili odgovore na primjedbe. izrađen na nacrt ovog zakona.
Delić kaže da će, kada su u pitanju radnička prava, novi zakon po prvi put detaljno urediti pitanje naknada i dodataka na plaću.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata radnika BiH, kazao je za Faktor da od Ministarstva rada i socijalne politike još nisu dobili odgovor na primjedbe koje su dostavili te da ne vjeruje da će se Nacrt zakona o radu u FBiH naći na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH, koja je prolongirana za 2. lipnja.
– Ne znam, očekujem da nam Ministarstvo odgovori. Nećemo odustati – kazao je Kurtović.
Faktor je još u listopadu prošle godine objavio tekst primjedbi na Prednacrt Zakona o radu u Federaciji BiH koje je Nezavisni sindikat radnika BiH uputio Vladi Federacije BiH, odnosno resornom ministarstvu.
Zakon u više od pedeset članaka mijenja gotovo sve što određuje odnos poslodavca i radnika – od ugovora, otkaza i radnog vremena, do kolektivnih ugovora i sindikalnog organiziranja.
U sindikalnim analizama već se spominje termin “fleksibilni zakon o otkazima” jer bi, kako tvrde, svaki radnik mogao postati privremen, jednokratan i lako zamjenjiv.
Zakon koji više štiti poslodavce nego radnike
Prednacrt novog Zakona o radu Federacije BiH, koji je Ministarstvo rada i socijalne politike uputilo u javnu raspravu, već je izazvao žestoke reakcije sindikata.
Prema ocjenama Saveza samostalnih sindikata BiH, riječ je o dokumentu koji ne samo da ne poboljšava položaj zaposlenih, već sustavno razgrađuje postojeće mehanizme zaštite radnika.
Iako nadležni tvrde da je zakon “usklađen s europskim standardima”, sindikati upozoravaju da se iza te floskule krije niz odredbi koje idu direktno u korist poslodavaca – kroz fleksibilnije otkaze, nesigurne oblike zapošljavanja, te ograničavanje sindikalnih prava.
Lakši otkaz i kraći rokovi
Jedna od najkontroverznijih novina je skraćenje otkaznih rokova i uvođenje niza novih razloga zbog kojih radnik može ostati bez posla. Umjesto jačanja zaštitnih mehanizama, predloženi članci Zakona poslodavcu zapravo pojednostavljuju proceduru, a radniku ostavljaju manje prostora za žalbu ili sudsku zaštitu.
Sindikati tvrde da bi to u praksi značilo da bi radnici mogli biti otpušteni uz malo ili nimalo prave obrane, a sudski postupci bi se vukli godinama – što mnoge već obeshrabruje od pokretanja tužbi.
Jeftiniji i zamjenjiviji radnik
U obrazloženju zakona često se ponavlja riječ “fleksibilnost” koja bi, smatraju u sindikatu, trebala značiti jedno – jeftinijeg i zamjenjivijeg radnika.
Prednacrt uvodi mogućnost šire primjene ugovora o radu na određeno vrijeme, bez stvarnog ograničenja broja ponavljanja. Time se otvara prostor da radnici godinama rade u nesigurnom statusu, bez prava na otpremnine, godišnji odmor i kreditnu sposobnost.
– Takav model rada dovodi do potpune nesigurnosti i radnike pretvara u privremenu robu na tržištu rada – stoji u sindikalnoj analizi iz listopada, na koju sindikat još nije dobio odgovor iz resornog ministarstva.