Pred zastupnicima Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH na narednoj sjednici trebao bi se naći novi, izmijenjen i dopunjen Zakon o zapošljavanju stranaca u Federaciji BiH.
– Ukoliko Zakon dobije podršku u oba doma Parlamenta, njegova bi primjena trebala unaprijediti prava stranaca pri zapošljavanju u Federaciji BiH, a doprinijela bi i prevazilaženju problema s kojima se trenutno suočavaju neki poslodavci u Federaciji BiH u kontekstu nedostatka odgovarajuće radne snage – potvrdila je u razgovoru za Fenu ravnateljica Federalnog zavoda za zapošljavanje Helena Lončar.
Zajedno s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, koje je predlagač Zakona, Zavod, kao i kantonalne službe za zapošljavanje, aktivno su sudjelovale u izradi novih izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH – jednog od propisa kojim se uređuju uvjeti, način i postupak zapošljavanja stranih državljana i osoba bez državljanstva u Federaciji Bosne i Hercegovine. To uključuje izdavanje radnih dozvola, iznimke od obveze izdavanja dozvola, vođenje evidencije i druga pitanja od značaja za legalno zapošljavanje stranaca.
Ovaj zakon bi se primjenjivao u uskoj vezi sa Zakonom o strancima Bosne i Hercegovine, koji propisuje uvjete ulaska, boravka i kretanja stranaca u BiH.
– U tom kontekstu, Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe za zapošljavanje imaju određenu operativnu ulogu u provedbi zakona, i to u dijelu koji se odnosi na izdavanje radnih dozvola – kaže Lončar.
Pojasnila je da “strani državljanin ne može započeti rad prije nego što mu je odobren privremeni boravak, osim u slučajevima kada je zakonom izričito drugačije propisano, niti može obavljati druge poslove ili raditi kod poslodavca osim kod poslodavca za kojeg je izdana radna dozvola”. Privremeni boravak na temelju rada odobrava se za vrijeme važenja radne dozvole, uz dodatnih 30 dana, ali najdulje godinu dana.
Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o zapošljavanju stranaca dodatno se preciziraju pojedini uvjeti i utvrđuju precizni rokovi za podnošenje zahtjeva i izdavanje radnih dozvola.
Odredba da nadležna kantonalna služba za zapošljavanje izdaje dozvolu za rad za sklapanje ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova u obliku rješenja dopunjena je novim stavkom kojim se precizira da je rok za izdavanje rješenja 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
– To bi trebalo smanjiti prostor za neujednačenu praksu te pridonijeti učinkovitijem i predvidljivijem ponašanju nadležnih institucija – tvrdi Lončar.
Osim toga, primjenom jedne od izmjena Zakona predviđa se da će poslodavci moći lakše zapošljavati potrebnu radnu snagu, posebice u deficitarnim djelatnostima.
– Dakle, novina je i članak 15.a koji uvodi odluku o deficitarnim zanimanjima za područje Federacije BiH. Odluka će se donijeti na temelju procjene stanja i potreba tržišta rada za svaki kanton, uzimajući u obzir broj i strukturu nezaposlenih osoba, potrebe pojedinih gospodarskih djelatnosti, realizaciju strateških i investicijskih projekata, kao i druge okolnosti važne za gospodarski rast i održivi razvoj – rekao je Lončar.
Dodaje kako je Zakonom propisano da se obveza provjere evidencije nezaposlenih osoba prilikom izdavanja radne dozvole strancu neće provoditi za zanimanja za koja se utvrdi da su deficitarna, čime bi se pojednostavio i ubrzao proces zapošljavanja stranih radnika u onim djelatnostima u kojima objektivno nema raspoložive radne snage na domaćem tržištu rada.
Podsjetimo, prošle godine najviše radnih dozvola izdano je u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, ostalim uslužnim djelatnostima, hotelijerstvu i ugostiteljstvu te trgovini i popravku motornih vozila i motocikala državljanima Turske – 785. Slijede radnici iz Nepala, sa 758 dobivenih radnih dozvola, te iz Srbije (693), Indije (660) i Bangladeša (485).
Ukupna kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini u 2025. godini iznosi 7.229 radnih dozvola i povećana je u odnosu na prošlu godinu, kada je iznosila 6.073. Od ukupnog broja, 4.490 radnih dozvola odnosi se na Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH), 2.000 na Republiku Srpsku (RS) i 739 na Brčko Distrikt BiH.