Udruženje članova porodica nestalih osoba sa područja općine Kalinovik “Istina-Kalinovik ’92” obilježilo je danas 34. godišnjicu stradanja bošnjačkog stanovništva općine Kalinovik.
U Kalinoviku su u ratu ubijena 122 Bošnjaka. Pronađeni su i identificirani posmrtni ostaci 80 osoba, a za 42 civila još se traga.
Ponovno su apelirali na domaće i međunarodne institucije da osiguraju pravo na obilježavanje žrtava, uklone mural osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću i poduzmu mjere u skladu s načelima tranzicijske pravde.
Tokom komemoracije članovi Udruge “Istina Kalinovik ’92”, preživjeli, porodice žrtava i brojni građani obišli su mjesta stradanja u Kalinoviku i Foči, među kojima su Rogoj, Osnovna škola u Kalinoviku, nekadašnji logor Barutni magacin, Mehka brda, selo Ratine i Tunele kod Miljevine, gdje su položili cvijeće i odali počast ubijenim bošnjačkim civilima.
Predsjednik Udruženja “Istina Kalinovik ’92” Samir Vranović kazao je danas da se, 34 godine nakon zločina nad bošnjačkim civilima u Kalinoviku, još uvijek traga za 42 nestale osobe, dok su neki osumnjičeni za ratne zločine i dalje u bijegu u Republici Srbiji.
Vranović je pozvao Tužiteljstvo BiH da podigne optužnice protiv Gruje Lalovića i Boška Govedarice, za koje obitelji žrtava smatraju da su imali značajnu ulogu u planiranju i provođenju progona, ubojstvima bošnjačkih civila i osnivanju logora na području Kalinovika.
Istovremeno je istaknuo da do danas nitko nije odgovarao za postavljanje murala i spomen obilježja pravomoćno osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Kalinoviku.
– Pozivamo Tužiteljstvo BiH da pokrene odgovarajuće postupke, imajući u vidu da je veličanje ratnih zločinaca, prema izmjenama Kaznenog zakona BiH iz 2021. godine, zabranjeno i kažnjivo – kazao je Vranović.
Naglasio je da brojna mjesta stradanja i zatočenja nesrpskih civila, među kojima su Osnovna škola “Ljutice Bogdana”, nekadašnji logor Barutni magacin i druga stratišta na području Kalinovika i Foče, još uvijek nisu adekvatno obilježena.
Podsjetio je da je Sud BiH za ratni zločin počinjen u Kalinoviku osudio više osoba na ukupno 93 godine zatvora, među kojima su Ratko Bundalo, Neđo Zeljaja, Đorđislav Aškraba, Novica Tripković, Slavko Lalović i Dalibor Krstović.
Dodao je da je Haški tribunal osudio Dragoslava Kunarca na 28 godina zatvora za zločine u Kalinoviku i Foči, dok su Ratko Mladić, Biljana Plavšić i Momčilo Krajišnik također osuđeni za progon i ratne zločine u Kalinoviku.
David Pettigrew, profesor filozofije i studija o holokaustu i genocidu na Sveučilištu Southern Connecticut State i član Upravnog odbora Programa za proučavanje genocida Sveučilišta Yale, ovom je prigodom istaknuo kako je obilježavanje obljetnice potvrda prava preživjelih i obitelji žrtava na očuvanje sjećanja na žrtve.
Istakao je da će ovom prilikom biti odana počast svim žrtvama Kalinovika, uključujući i one čiji posmrtni ostaci još nisu pronađeni niti identificirani, među kojima su dr. Abdurahman Filipović, Avdija Škoro i Salko Vranović.
Pettigrew je pozvao povjerenika Vijeća Europe za ljudska prava Michaela O’Flahertyja i Ured visokog predstavnika da podrže ostvarivanje prava na podizanje spomen obilježja na mjestima ratnih zločina u Kalinoviku, uključujući spomen muzej i groblje u nekadašnjem logoru Barutni magacin, kao i spomen obilježje u krugu Osnovne škole, koja je tijekom 1992. godine bila najveći koncentracijski logor u toj općini.
Zatražio je i uklanjanje murala Ratko Mladić na ulazu u Kalinovik, navodeći da je postavljen bez potrebnih saglasnosti i dozvola.
– Kultura sjećanja ključni je element izgradnje mira u postgenocidnom društvu. Mural na kojem je Mladić predstavljen kao heroj nehuman je i retraumatizira preživjele jer veliča osobu koja je pravomoćno osuđena za genocid. Time se veličaju zločini i povećava rizik od njihova ponavljanja – rekao je Pettigrew.
Naglasio je da su zaštita dostojanstva žrtava, pravo na istinu, poštivanje vladavine prava i očuvanje sjećanja kroz memorijalizaciju temeljna načela tranzicijske pravde, sadržana u dokumentima Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava.
Poručio je da sudionici komemoracije zajednički osuđuju govor mržnje i negiranje genocida te traže uklanjanje murala i mogućnost podizanja spomen obilježja žrtvama.
– Njihovi životi i sjećanje na njih neće biti izbrisani i neće biti zaboravljeni. Promicanje kulture sjećanja ključno je za izgradnju mira, pravde i demokratske budućnosti Bosne i Hercegovine – zaključio je Pettigrew.
Povodom 34. godišnjice stradanja bošnjačkih civila, obitelji žrtava još jednom su apelirale na nadležne institucije da intenziviraju traženje nestalih osoba, procesuiraju odgovorne za ratne zločine i osiguraju dostojanstveno obilježavanje svih mjesta stradanja kako bi se očuvalo sjećanje na žrtve i spriječilo negiranje počinjenih zločina.
Prema presudama domaćih i međunarodnih sudova, nakon preuzimanja vlasti od strane srpskih snaga u proljeće 1992. godine, na području Kalinovika počinje sustavni progon bošnjačkog stanovništva. Bošnjaci su nezakonito hapšeni, zatvarani u objekte Osnovne škole i logora Barutni magacin, gdje su bili izloženi premlaćivanjima, mučenjima, silovanjima i drugim oblicima zlostavljanja. Veliki broj zatočenika odveden je na stratišta, a sela sa bošnjačkim stanovništvom su spaljena i uništena.
Prema podacima Udruge obitelji žrtava, ubijena su 122 bošnjačka civila, a za 42 osobe se još uvijek traga. Za neke od zločina izrečene su pravomoćne presude pred Sudom BiH i bivšim Haaškim sudom, a obitelji žrtava upozoravaju da svi odgovorni još nisu procesuirani.