Unatoč gotovo potpunom prekidu internetske i telefonske veze, iz Irana i dalje stižu snimke i izvješća koja pokazuju da se veliki broj prosvjednika vratio na ulice.
Iranska državna televizija objavila je snimke paljenja Kur’ana i džamija.
Prema turskom novinaru Ragıpu Soylu na društvenoj mreži X, televizija emitira snimke gorućih zgrada kako bi prosvjednike opisala kao “naoružane kriminalce”.
Iranski potpredsjednik izjavio je danas, u skladu s ranijim porukama režima, da su za prosvjede odgovorni vanjski neprijatelji.
– Mladi zavedeni ili vođeni emocijama oštećuju javnu imovinu. Narod će još jednom stati na kraj ovom neprijateljskom poslu i okončati ovu epizodu – rekao je Mohammad Reza Aref.
Društvenim mrežama šire se video snimke Iranki koje prkosno pale cigarete uz zapaljene fotografije vrhovnog vođe, ajatolaha Ali Khameneija.
Ovaj čin, koji je postao jedan od najupečatljivijih simbola protuvladinih prosvjeda koji su zbog lošeg stanja u gospodarstvu izbili krajem prosinca, a intenzivirali se u siječnju ove godine, sa sobom nosi opasnost od smrtne kazne.
Spaljivanje lika vrhovnog vođe u Iranu smatra se teškim zločinom, a kada to čine žene, taj čin dobiva dodatnu dimenziju jer su žene koje puše stigmatizirane.
Slučaj mladog iranskog aktivista Omida Sarlaka svjedoči da opasnost nije samo teoretska.
U listopadu 2025. objavio je video u kojem spaljuje Khameneijev portret.
Samo nekoliko sati kasnije, pronađen je mrtav u svom automobilu s prostrijelnom ranom.
Vlasti su njegovu smrt proglasile samoubojstvom, no obitelj i brojni aktivisti odbacili su to objašnjenje smatrajući ga sumnjivim.
Njegov se sprovod pretvorio u politički prosvjed gdje su ožalošćeni otvoreno skandirali “Smrt Khameneiju”, čineći njegovu smrt simbolom otpora režimu.
Prosvjedi koji su započeli 28. prosinca 2025. isprva su bili potaknuti teškom gospodarskom situacijom, rekordno visokom inflacijom koja je u listopadu 2025. dosegnula 48,60 posto, rastom cijena i padom nacionalne valute riala.
No, nezadovoljstvo se brzo proširilo i preraslo u širi antirežimski pokret koji zahtijeva sustavne promjene umjesto postupnih reformi.
Na ulicama Teherana i drugih gradova odjekuju slogani poput “Smrt Khameneiju” i “Pahlavi će se vratiti”, koji se odnose na bivšeg iranskog prijestolonasljednika Rezu Pahlavija.
Ovo nije prvi put da su žene masovno izašle na ulice. Godine 2022. Iran potresaju višemjesečni prosvjedi nakon smrti Mahse Amini u moralnom policijskom pritvoru, stavljajući pitanje prava žena u prvi plan.
Amini je uhićen i navodno brutalno pretučen zbog navodnog kršenja strogog zakona o hidžabu.
Iranske vlasti su na prosvjede odgovorile silom. Snage sigurnosti, uključujući Iransku revolucionarnu gardu, sukobile su se s prosvjednicima u nekoliko gradova.
Liječnici dviju bolnica upozorili su da su njihovi objekti preopterećeni ozlijeđenima, a vlasti istodobno upućuju sve oštrija upozorenja prosvjednicima.
Sukobi su zabilježeni u desecima gradova, a snimke zapaljenih vozila iz Teherana preplavile su društvene mreže, piše BBC.
Organizacije za ljudska prava izvještavaju o desecima mrtvih i tisućama uhićenja.
Zabilježeni su i prekidi interneta i komunikacije, što se smatra pokušajem vlasti da onemoguće koordinaciju prosvjeda i prikriju stvarne razmjere nasilja.
Događaji u Iranu također su izazvali međunarodnu osudu, a svjetski čelnici izrazili su zabrinutost zbog kršenja ljudskih prava.