Bosna i Hercegovina ima najmanje doktora po broju stanovnika u Europi.
Najviše nedostaje specijalista u gotovo svim granama – pedijatara, anesteziologa, onkologa, radiologa, neurologa, specijalista obiteljske medicine…
Specijalizanti koji su ostali raditi u javnom zdravstvu nezadovoljni su brojnim stvarima, od primanja, preko uvjeta rada, do nemogućnosti daljnjeg stručnog usavršavanja i usavršavanja kroz razne vrste subspecijalizacija.
Muk u Federalnom ministarstvu zdravstva
Primjer su specijalisti obiteljske medicine koji nakon specijalizacije ostaju „zaglavljeni“ u primarnoj zdravstvenoj zaštiti bez mogućnosti odlaska na subspecijalizaciju.
– Po meni su opravdani apeli da se nakon određenog vremena, najmanje 10 do 15 godina rada kao specijalist obiteljske medicine, takav liječnik može prijaviti na dokvalificiranje, odnosno subspecijalizaciju. Naravno, isto mislim i za druge grane medicine, poput specijalista hitne medicine i medicine rada… – kaže dr. sc. Rifat Rijad Zaid, predsjednik Liječničke komore Federacije Bosne i Hercegovine.
Kako bi se svim specijalizantima omogućilo stručno usavršavanje, Federalna komora pristupila je izradi prijedloga izmjena postojećeg Pravilnika koji je usvojio federalni ministar zdravstva.
Prema Zaidovim riječima, Komora je cijelu prošlu godinu radila na prikupljanju inicijativa, ideja i prijedloga strukovnih udruženja iz Federacije kako bi se izradio što kvalitetniji nacrt pravilnika.
Oni su gotov tekst prijedloga pravilnika u drugoj polovici prošle godine poslali Federalnom ministarstvu zdravstva na doradu i usvajanje.
No, do danas nisu dobili nikakav odgovor, što je, kako kaže Zaid, izazvalo frustraciju u Federalnoj komori koja je dužna brinuti o ovom segmentu zdravstvenog sustava.
– Frustrirani smo i što je u drugim zemljama upravo to posao liječničkih komora koje na ovaj način unapređuju zdravstveni sustav. Osim nas, frustrirani su i kolege koji su se nadali da će izmjenom Pravilnika biti u boljoj poziciji za daljnje usavršavanje. Mogu slobodno reći da smo naišli na potpunu bijedu ljudi koji tamo rade. Ne mislim samo na federalnog ministra zdravstva, nego i na njegove pomoćnike, savjetnike i ljude koji rade u tom ministarstvu. Potpuno su nezainteresirani i učinak im je na tom planu ravan nuli. Iskreno se nadamo da će drugi federalni ministar zdravstva prepoznati važnost ovoga i omogućiti svim liječnicima mogućnost daljnjeg usavršavanja – ističe Zaid.
Razvijeni zdravstveni sustavi
Naglašava da u FBiH neslućeno nedostaje endokrinologa, reumatologa, anesteziologa, neurologa, specijalista dječije psihijatrije, pedijatara, neuropedijatara.
– Nedostatak tih liječnika je, između ostalog, i zbog toga što im je ograničena mogućnost prijave za vrlo mali broj specijalizacija. Želimo da se on proširi na veći broj specijalizacija kako bi se one unaprijedile, a time i zdravstveni sustav dobio veći broj usko profiliranih stručnjaka za pojedina područja medicine. To je nešto što je primjereno razvijenim zdravstvenim sustavima kojima težimo – kaže Zaid.
Kaže da se broj neuropedijatara u Kantonu Sarajevo može nabrojati na prste jedne ruke.
– Liste čekanja na neuropedijatriji su takve da će se uskoro mjeriti godinama. Teška je situacija i na području dječje fizijatrije, a da ne govorimo o intenzivistima koji su nam potrebni na jedinicama intenzivnog liječenja. Koliko je to potrebno vidjeli smo kroz pandemiju COVID-19, ali ne samo u ovakvim periodima – istaknuo je Zaid.