Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) i Memorijalni centar Srebrenica pokrenuli su važnu inicijativu za očuvanje osobnih predmeta žrtava genocida u Srebrenici u okviru programa „Tragovi sjećanja: Razmjena iskustava“.
Memorijalni centar Srebrenica čuva više od 12.000 osobnih predmeta žrtava genocida 1995. godine.
– Kako bi se spriječilo propadanje ovih artefakata, izrađenih od različitih materijala kao što su tkanina, koža, papir, metal i plastika, te kako bi se osiguralo njihovo očuvanje za buduće generacije, pokrenut je novi proces saradnje između Turske i Bosne i Hercegovine – priopćeno je iz TIKA-e.
U sklopu programa, stručnjaci za konzervaciju, muzeologiju i kulturnu baštinu koji rade u Ministarstvu kulture i turizma Republike Turske posjetili su Memorijalni centar Srebrenica i izvršili procjenu postojeće zbirke predmeta. Stručnjaci su zajedno s osobljem centra proveli tehničke preglede vezane uz konzervaciju artefakata, razmijenili informacije o konzervatorskim metodama i pridonijeli razvoju dugoročnih konzervatorskih strategija.
Iz Memorijalnog centra Srebrenica ističu da svaki predmet u zbirci predstavlja ljudske priče i kolektivno sjećanje na genocid, te da očuvanje ovih relikvija nije samo tehnički zadatak, već i značajna odgovornost za očuvanje povijesnog sjećanja.
Program „Tragovi sjećanja: Razmjena iskustava“, koji podržava TIKA, ima za cilj razmijeniti turska iskustva u oblasti očuvanja kulturnog naslijeđa s relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini i doprinijeti jačanju saradnje dviju zemalja u oblasti proučavanja sjećanja i muzeologije.
Kao rezultat terenskog istraživanja koje će se provesti u prvoj fazi programa, identificirane su potrebe očuvanja artefakata u zbirci te je izrađen plan vezano uz tehničku potporu i aktivnosti izgradnje kapaciteta koje je moguće provesti u budućnosti.
Predstavnici TIKA-e su istakli da im je zadovoljstvo dati doprinos očuvanju relikvija koje čuvaju sjećanje na genocid u Srebrenici, jednu od najbolnijih stranica ljudske povijesti, te da očuvanje povijesnog sjećanja znači i očuvanje općeljudskih vrijednosti.
Odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu 2000. godine uspostavljen je Memorijalni centar Srebrenica – Potočari – Spomen obilježje i mezarje za žrtve genocida 1995. godine. Memorijalni centar je mjesto sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici 1995. godine i posvećen je očuvanju povijesti i suočavanju sa silama neznanja i mržnje koje uzrokuju genocid.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su ukopane 6.772 žrtve genocida, dok je odlukom preživjelih članova obitelji u mjesna mezarja ukopano 250 žrtava.
Žrtve su iz različitih općina, a najviše ih je s područja istočne Bosne i Hercegovine – Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvornika i Milića.
Žrtve genocida pronađene su na 150 različitih lokacija. Od toga u 77 masovnih grobnica otkrivenih nakon rata. Najmlađa žrtva do sada ukopana u Potočarima je novorođena djevojčica Fatima Muhić, a najstarija časna sestra Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine. Još uvijek se traga za više od hiljadu žrtava genocida u Srebrenici.
Međunarodni sud pravde u Haagu je 2007. godine donio presudu kojom je utvrđeno da je Vojska Republike Srpske (VRS) u srpnju 1995. počinila genocid u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a.
Haaški tribunal, Sud BiH i pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni. Na doživotni zatvor osuđeni su, između ostalih, ratni predsjednik RS-a i zapovjednik vojske tog entiteta, ratni zločinci Radovan Karadžić i Ratko Mladić.
