U mezarju Memorijalnog centra u Potočarima 11. jula bit će ukopano deset novoidentificiranih žrtava genocida u Srebrenici, čiji su posmrtni ostaci ekshumirani od 1997. do 2022. godine, javlja Anadolija.
Među njima je i 20-godišnji Senad Jusić, najmlađa žrtva koja će ove godine biti ukopana na zajedničkoj dženazi u Potočarima, dok će neki konačni smiraj pronaći kod svojih očeva, braće i rođaka, nakon gotovo tri desetljeća čekanja.
Posmrtni ostaci dviju žrtava pronađeni su i ekshumirani još 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani između 2001. i 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak, Glogova…
Članovi istih obitelji
Ove godine otac će biti pokopan pored sina, brat uz brata, a jedna od žrtava će konačni smiraj pronaći sa svoja četiri prijatelja.
– Ove godine u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima bit će ukopano deset žrtava genocida. Za ovaj broj žrtava obitelji su do sada dale suglasnost za ukop. I ovo je konačan broj s obzirom da se danas (srijeda) završava popis žrtava koje će biti ukopane na zajedničkoj dženazi 11. jula u Potočarima – potvrdila je za Anadolu Agency Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH (INOBiH).
Riječ je o posmrtnim ostacima žrtava koje su ekshumirane ranijih godina.
– Dvije žrtve su čak ekshumirane 1997. godine. Ubijene su u ljeto 1995. godine na području Bratunca, Vlasenice i Srebrenice i od tada traje potraga za njihovim posmrtnim ostacima. Samo jedna od ovih žrtava ekshumirana je proteklih godina, točnije 2022. godine, a to je najmlađa žrtva genocida koja će biti ukopana ove godine – pojasnio je Fazlić.
Ove godine bit će ukopane žrtve koje su u trenutku smrti imale od 20 do 56 godina.
– Ove godine imamo tri žrtve koje su bile u 20-im godinama. Najmlađa žrtva je imala 20 godina i radi se o Senadu Jusiću – istakla je Fazlić za AA.
Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su na lokalitetu Kameničko brdo 2022. godine, a nestao je na području Bratunca 1995. godine.
Najstarija žrtva koja je ukopana ove godine rođena je 1939. godine.
– Riječ je o Rami Dautoviću koji je nestao na području Zvornika, a ubijen je na tom području u ljeto 1995. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Kamenica – Čančari – pojasnio je Fazlić.
I ove godine otac će biti pokopan uz sina, brat uz brata, sin uz oca. Nuko Nukić bit će sahranjen na mezarju gdje su već ukopana njegova četiri dječačića.
– Ove godine u jednom slučaju imamo žrtvu, koja je bila u dvadesetim godinama, a koja će biti pokopana s četiri palca – rekla je.
U identifikacijskom centru Podrinje u Tuzli nalazi se još deset žrtava genocida koje su identificirane DNK metodom i to od strane njihovih obitelji.
– Međutim, ove godine nismo dobili saglasnost za njihov ukop – naglasio je Fazlić.
U PIP-u se, kako je rekla, nalaze i posmrtni ostaci 36 žrtava koje su identificirane DNK metodom, ali obitelji još nisu krenule u službenu identifikaciju.
– Razlozi su razni, ali glavni razlog tome je što se radi o malom broju posmrtnih ostataka i obitelji su odlučile još malo pričekati, nadajući se da će se naći još neka grobnica i da će se naći još posmrtnih ostataka. Na taj način bi potpunije ukopali posmrtne ostatke svojih najmilijih – pojasnio je Fazlić.
U Projektu identifikacije Podrinje nalaze se posmrtni ostaci oko 90 žrtava za koje se pretpostavlja da su žrtve genocida, jer su ekshumirane iz masovnih grobnica u kojima su identificirane žrtve genocida.
– Međutim, u vezi s tim žrtvama, iako je DNK izoliran, nismo imali podudarnosti, odnosno nismo mogli potvrditi o kome se radi. Nadamo se da će napredna znanost razviti mehanizme uz pomoć kojih će se te žrtve moći identificirati uz pomoć uzoraka krvi dalje rodbine – dodao je Fazlić.
Genocid u Srebrenici
Nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i njihove pristaše u nizu masovnih pogubljenja ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca.
U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je odlukom članova obitelji u mjesna mezarja ukopano 250 žrtava.
Još uvijek se traga za više od tisuću žrtava genocida u Srebrenici.
Međunarodni sud pravde u Haagu je 2007. godine donio presudu kojom je utvrđeno da je Vojska Republike Srpske (VRS) u srpnju 1995. počinila genocid u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a.
Haaški tribunal, Sud BiH i pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni. Između ostalih, na doživotni zatvor osuđeni su ratni predsjednik RS-a i zapovjednik vojske tog entiteta Radovan Karadžić i Ratko Mladić.