Nacrt zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, koji je u javnoj raspravi u KS, ključni je korak ka sistemskom rješavanju bespravne gradnje.
Barem tako tvrdi Mladen Pandurević, ministar komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, graditeljstva i zaštite okoliša u odlasku i dodaje da se ne može i neće svaki objekt legalizirati.
Prekršajne sankcije
– U zadnjih 20 godina provedena su četiri kruga legalizacije i to je dovelo do smanjenja broja bespravnih objekata, ali samo zato što je sve manje prostora za gradnju, ali to ne znači da bespravne gradnje više nema.
Bespravna gradnja dovela je do velikih problema, točnije do stvaranja stotina klizišta koja moramo zaustaviti, ali i do loše kvalitete zraka.
Prema općinskim podacima, bespravno izgrađenih samostojećih objekata, stambenih, poslovnih i pomoćnih, ima više od 24.000. Za oko 60.000 objekata utvrđena su odstupanja od izdanih građevinskih dozvola.
Objekti koji se ne mogu legalizirati morat će se ukloniti, pri čemu će sredstva za predfinanciranje troškova uklanjanja osigurati općine ili Grad, a konačni trošak snosit će vlasnici. Zakonom su predviđene prekršajne i druge sankcije za one koji ne poštuju svoje obveze.
Prvi put uspostavljamo pouzdanu i točnu evidenciju stanja na području kroz ortofoto snimanje cijelog Kantona Sarajevo, što je temelj za kvalitetno prostorno planiranje, ulaganja i odgovorno upravljanje resursima – kazala je Pandurević.
Prema nekim projekcijama, u planu je legalizacija između 16 i 18 tisuća objekata.
– Zakon bi se pred zastupnicima Skupštine KS trebao naći u aprilu, a ako ne tada, onda na majskoj sjednici. Plan je da primjena zakona počne 1. siječnja 2027. godine, a građani će troškove moći plaćati u 24 rate.
Vodozaštitne zone
Od tih sredstava riješit ćemo klizišta, objekte koji se nalaze u vodozaštitnom pojasu i socijalne kategorije u smislu da ćemo im pronaći lokaciju na kojoj će moći legalno graditi.
Donošenjem ovog zakona, dodao je, rješava se dugogodišnji pravni vakuum i građanima se omogućuje priključak na osnovne komunalne usluge, pa tako i na plin, što je također važno za smanjenje onečišćenja zraka.
Ministar smatra da cijena najma nije previsoka te da će građani dvije godine moći otplaćivati troškove najma.
– Zakupnina po metru kvadratnom za prvu zonu iznosi 200 KM, za drugu 160 KM, treću zonu 100 KM, četvrtu 60 KM, petu 40 KM i šestu i ostale zone po 20 KM. Kada se sve sabere i oduzme, mislim da cijena nije previsoka i da će legalizacija jedne prosječne kuće koštati nekoliko tisuća KM, a ako tome dodamo i mogućnost plaćanja na rate, to i nije previsoka cijena.
Pogotovo ako se zna da se time konačno rješava problem – rekla je ministrica Pandurević.