Dovoljna je jaka kiša da zaustavi Sarajevo. Kolone vozila protežu se od Ilidže do centra, tramvaji kasne, autobusi još više, a građani sate provode zaglavljeni u automobilima ili javnom prijevozu. Scenarij je gotovo identičan svaki put kad padne kiša – grad se topi u prometu.
Posljednjih mjeseci gotovo da nema kišnog dana bez izvješća o “prometnom kaosu”, “paraliziranim ulicama” i “kilometarskim kolonama”. Mediji redovito javljaju kako kiša dodatno usporava ionako preopterećen gradski promet, posebice u vršnim razdobljima od 14 do 18 sati.
Doduše, više se ne zna ni predvidivo kada će biti gužva.
Loš javni prijevoz i gužve rade
Problem, međutim, nije samo kiša. To je samo okidač koji pokazuje koliko je saobraćajna infrastruktura Sarajeva prenapregnuta. Previše automobila, nedostatak alternativnih pravaca, neusklađeni semafori, radovi na ključnim prometnicama i loš javni prijevoz svako loše vrijeme pretvaraju u potpuni zastoj.
Mirzet Sarajlić
O ovoj temi razgovarali smo sa prometnom stručnjakinjom Mirzetom Sarajlić.
– Razlozi za ovu pojavu su brojni, a glavni se ogledaju u psihofizičkom ponašanju vozača. Čim padne prva kiša, ljudi automatski povećavaju oprez pri kretanju prometnicama, znajući za nestabilnost i smanjeno trenje guma o podlogu, a posljedično se smanjuje brzina prometnog toka i usporava promet.
Drugi razlog je praktičnost korištenja alternativnih načina prijevoza poput bicikala i skutera. Naime, kada su vremenski uvjeti loši, vozači se uglavnom odlučuju za individualna vozila, što stvara dodatne gužve na cestama. Glavni razlog leži u činjenici da u urbanim sredinama, u slučaju lošeg vremena, imamo manje pješaka, biciklista i vozača, jer se svi prevoze javnim prijevozom i individualnim vozilima – objašnjava stručnjak za prometne gužve Mirzet Sarajlić.
No građani već godinama upozoravaju da grad “puca” pod brojem vozila. Sarajlije na društvenim mrežama i forumima opisuju svakodnevne “fantomske gužve”, situacije u kojima nema prometne nesreće i vidljivog razloga, ali se kolone i dalje stvaraju i stoje više od pola sata.
Poseban problem nastaje kada kiša usporava vožnju i smanjuje protočnost glavnih gradskih prometnica. Tada se svaki zastoj lančano prenosi na ostatak grada. Nekoliko kritičnih točaka – od Stupske petlje, preko Pofalića i Dolac Malte do centra – dovoljno je da cijeli grad bude praktički blokiran.
Prije u Zenicu nego s Baščaršije na Stupe
Građani sve češće ukazuju na činjenicu da javni prijevoz nije dovoljno učinkovit da bi ljudi mogli ostaviti svoje automobile. Tramvaji često čekaju na raskrižjima zajedno s automobilima, autobusi kasne zbog kolona, a putovanje gradom traje puno dulje nego što bi trebalo.
Građani u pravilu čekaju tramvaj ili trolejbus dok se umorni vraćaju s posla. A kad konačno dođe, spakiran je. Putnici su u njemu nagurani kao sardine pa je ulazak nemoguća misija.
Pa čekaju drugu, pa treću… I tako od Pofalića do Otoke treba sat i pol. Zvuči nevjerojatno, ali istinito.
– Radije bih došao u Zenicu nego s Baščaršije na stub – piše nam jedan čitatelj.
Zbog svega toga Sarajevo danas funkcionira po pravilu – čim padne kiša, grad stane. I dok građani nervozno sjede u redovima, postavlja se isto pitanje koje se ponavlja godinama: može li glavni grad BiH uopće podnijeti broj automobila koji svakodnevno izlaze na ulice i ovakav javni prijevoz?