Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održao je hitnu sjednicu o poduzimanju mjera i aktivnosti iz nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u cilju zaštite domaće proizvodnje, odnosno uvođenja privremene zaštitne mjere pri uvozu čelika i proizvoda od čelika.
Usvojen je samo zaključak kojim se zadužuje Vijeće ministara BiH, koje je ranije odbilo uvođenje carina od 30 posto na uvoz čelika kao privremenu zaštitnu mjeru, da u roku od 30 dana razmotri stanje u industriji čelika i u koordinaciji s entitetskim vladama hitno izradi mjere iz svoje nadležnosti kako bi se očuvala proizvodnja i prerada čelika i tisuće radnih mjesta u toj industriji.
Hitnu sjednicu Zastupničkog doma s ovom točkom dnevnog reda zatražio je Klub zastupnika SDA, ali je prije mjesec dana izgubio funkciju hitnosti, na što se osvrnuo zastupnik SDA Nermin Mandra, ističući da se Bosna i Hercegovina posljednjih mjeseci suočava s jednim od najtežih ekonomskih izazova.
– Ponašanje institucija na razini BiH, prije svega rukovodstva Parlamenta BiH i Vijeća ministara BiH, ostavlja dojam institucionalne tromosti, političke nezainteresiranosti i ozbiljnog nerazumijevanja dubine problema. O tome svjedoči i današnja odsutnost resornog ministra (Staše Košarca, op.a.) i cijelog sastava Vijeća ministara, osim zamjenika koji je tu iz ministarstva koje nije nadležno za ovo pitanje. Klub je prije gotovo mjesec dana zatražio hitnu sjednicu posvećenu stanju Nove željezare Zenica, a zakazana je za danas kada su se ključni negativni odnosi već dogodili – kazao je Mandra.
Naveo je da obustava proizvodnje čelika u ovoj kompaniji nadilazi posljedice jedne kompanije i direktno pogađa rudnike, željeznice, male i srednje dobavljače i ukupnu ekonomsku dinamiku FBiH i države u cjelini.
– Godinama se priča o digitalizaciji, modernizaciji, europskim integracijama, a zanemaruje se činjenica da niti jedno gospodarstvo ne može opstati bez jake proizvodne baze. Odgođene sjednice, proceduralne psovke ostat će kao simbol vremena u kojem su spavale institucije dok se gasila velika ekonomska peć BiH – dodao je Mandra.
Podsjetio je da je Vlada FBiH utvrdila Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u Novoj Željezari Zenica, čija je suština uvođenje izvanredne uprave pod kontrolom države i suda kako bi se spriječio nekontrolirani stečaj i prekid proizvodnje, ali da FBiH ima ograničen djelokrug jer ne kontrolira carinsku politiku, pa je potrebno da se država uključi kroz carinsku i trgovinsku zaštitu, odnosno aktiviranje i korekciju. zaštitne mjere za čelik.
Zastupnik stranke Naprijed Šemsudin Mehmedović osvrnuo se u raspravi na privatizaciju Željezare Zenica (sada Nova Željezara Zenica), te podsjetio da je prodaja Pavgordu, biznismena Gordana Pavlovića iz Foče, posljednja. Pitao je zašto se ugovor ne prezentira javnosti, tko je u tome sudjelovao, koje su obveze novog vlasnika i nastoje li ispraviti greške u izbornoj godini.
– Preuzimanje 92 posto Željezare od Pavgorda od strane Energoinvesta nije prošlo, pa se nastoji donijeti zakon po uzoru na lex agrokor. Imamo li vremena čekati – dodao je Mehmedović i podsjetio da je Željezaru prvo kupio Mittal, i to 51 posto, kada su obećane nove investicije kojih nije bilo, prodao ih je i Kuvakjtski fond, pa su se suzili na 92 posto vlasništva koje je Arcelor Mittal prodao Pavgordu “ostavljajući pustoš iza sebe”, a Pavgord gasi integralnu proizvodnju čelika.
– Zašto je Pavgord kupovao kada se znalo da je Mittal u dugovima. Tko stoji iza toga, nemamo odgovore. Uvođenje zaštitnih carina od 30 posto nije prošlo u Vijeću ministara jer HDZ štiti uvozničke lobije – ustvrdio je Mehmedović.
Zastupnik HDZ-a Predrag Kožul također se vratio u prošlost “u vrijeme strateških privatizacija”, te rekao da je Kuvajt prodao za nula para i Indiju, te da je “Kuvajt prodao svoj dio vlasništva za pristojan novac” i “zatvorili smo puni krug od Kuvajta i Indije do Zvornika”.
– Pitanje je jesmo li razmišljali strateški – rekao je Kožul.
Smatra da je bezuvjetna zaštitna carina neadekvatna mjera, pa je naveo podatke iz 2025. godine prema kojima je izvoz željeza tri puta veći od uvoza, a bezuvjetna zaštitna mjera opteretila bi potencijalni uvoz, te bi obogatila zalihe u Željezari, a ne proizvodnju.
– Što bi postigli? One bi poskupile proizvode od željeza u BiH i onemogućile izvoz onima koji ih prerađuju – rekao je Kožul, dodavši da su mjere u okruženju, za razliku od onih koje se predlažu u BiH, vezane za kvote i stupaju na snagu kada se kvote ispune.
Za zakon koji je predložila Vlada FBiH kazao je da je hrabar, ali skup.