Zastupnički dom i Dom naroda parlamentarne skupštine Bosna i Hercegovina polako privodi kraju ovaj mandat. Do njegovog završetka mogli bi održati još jednu ili dvije sjednice, a zatim u kolovozu slijedi tradicionalni godišnji odmor, dok je u rujnu zakazana predizborna kampanja za Opće izbore 4. listopada.
Već sada možemo podvući crtu ispod onoga što su parlamentarci uradili u četiri godine, prije svega stranaka na vlasti – Trojke (SDP, NiP i NS), SNSD-a i HDZ-a.
Za to vrijeme usvojeno je oko 30 zakona, od kojih je oko 20 došlo iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Ostalih desetak usvojenih bili su zakoni koje su predlagali saborski zastupnici, a najmanje polovica njih dolazi iz oporbe.
Zakoni koje su donosili godišnje mogu se nabrojati na prste.
Parlamentarci su u ovom mandatu sami predložili više od 50 novih zakona i izmjena i dopuna postojećih, ali oni su još uvijek u proceduri, neki čak i iz 2023. Višestruko manje zakona stiglo je iz Vijeća ministara BiH, odakle su prvenstveno trebali doći, što je još jedan pokazatelj koliko je vlast funkcionalna.
Mandat, posebno njegov posljednji dio, obilježila je grčevita borba za ostanak u foteljama SNSD-ovih kadrova, uz pomoć HDZ-a, a zbog toga i blokada Doma naroda, koja se nastavila i nakon što je nova većina u ovom domu prestala s pokušajima smjene Nikole Špirića s čela Doma naroda i SNSD-ovih ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića.
Mandat su obilježili i žestoki verbalni obračuni, nerijetko neprimjereni saborskim klupama, pa čak i sjedenju ministru u krilu.
Neki saborski zastupnici nisu govorili niti su pokrenuli bilo što za mandat. Bili su tu samo da pritisnu dugme za glasanje.
Primjetno je da su povremeno u proceduru upućivane izmjene istih zakona, pa je tako bilo nekoliko izmjena Zakona o osnovama sigurnosti prometa, o plaćama i naknadama, a istovremeno su išla tri zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine i izmjene zakona o Sudu BiH, koji su ključni za otvaranje pristupnih pregovora, a koje ne možemo ni proći. iako je “europski put prioritet”, kako tvrde vlasti.
Član kolegija Zastupničkog doma Marinko Čavara iz HDZ-a više puta je pokušao izmjenama zakona legalizirati isplatu plaća u gotovini, s obzirom na to da je na crnoj listi SAD-a, pa su mu računi blokirani.
Izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine prema HDZ-u još su u proceduri.
Bilo je i pokušaja da se osnovne životne namirnice oslobode plaćanja PDV-a. Promašili su kao što nije omogućio privremeno ukidanje trošarina na gorivo.
Ono što su uspjeli usvojiti su, između ostalog, Zakon o vinu, dva nakaradna zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u, Zakon o graničnoj kontroli, kojim je, kako se moglo čuti u žučnoj raspravi, Trojka dozvolila SNSD-u da uz granicu postavi znak dobrodošlice RS. Usvojili su i Zakon o sprječavanju sukoba interesa kojim je formirano novo Povjerenstvo čiji je rad kasnije bio kritiziran u saborskim klupama kada je u proceduru ušla zakonska izmjena kojom bi se povećale naknade članovima Povjerenstva.
Izmjene i dopune Zakona o PDV-u usvojene su tri puta. Jedan od tih poreza oslobađa kupnju prve nekretnine, ali još nije zaživio u praksi iako je donesen prije više od godinu dana. Prije toga je izmjenama ovog zakona povećan cenzus za ulazak tvrtki u sustav PDV-a, a na početku mandata donirana hrana je oslobođena PDV-a.
Usvojen je set zakona iz područja intelektualnog vlasništva koji nose oznaku EI, što znači da su europski. Usvojen je i zakon koji je bitan da ne dođe na crnu listu Moneyvalaali nedovoljno da BiH ne bude na toj listi.
Zastupnici su nedavno završili s donošenjem izmjena Zakona o osnovama sigurnosti prometa koje tretiraju obijesnu vožnju, a prethodnih godina na prijedloge oporbenih zastupnika doneseno je nekoliko izmjena Zakona o plaćama: jedne kojima se povećavaju koeficijenti za vojnike, policajce i državne službenike, a druge koje sprječavaju povećanje plaća dužnosnika.
Među usvojenima su zakon o zaštiti osobnih podataka, izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u sudskim i tužiteljskim institucijama BiH, kojim se rješavaju pitanja naknada, Zakon o slobodi pristupa informacijama na razini institucija BiH.
Svako donošenje zakona trajalo je mjesecima i uglavnom sa zakašnjenjem.
Parlamentarci su se na sjednicama često tukli, vrijeđali, “šutkali”, a za sve to mjesečno su dobivali po 7.000 KM. Neki su dobili visoke otpremnine zbog odlaska u mirovinu ponovno su se zaposlili u Parlamentu BiH.