Svjetski dan pčela obilježava se 20. svibnja s ciljem podizanja svijesti o važnosti pčela kao oprašivača, prijetnjama s kojima se suočavaju i njihovom doprinosu održivom razvoju.
Važnost pčela u ekosustavu je neupitna, ali se njihov opstanak sve više dovodi u pitanje zbog, kako upozoravaju stručnjaci, neodgovornog odnosa prema prirodi. Bez pčela, upozoravaju, nema života na Zemlji, piše Federalna.ba.
Bez rada vrijednih pčela lanac ishrane bi se urušio. Oni oprašuju više od trećine hrane koju jedemo. Oni puno brže i intenzivnije od ljudi ili životinja reagiraju na brojne promjene u okolišu. Osim mirisa i okoliša, na njih utječu i vremenske prilike, a posebno pretjerana uporaba kemikalija koje dovode do trovanja.
Mrtve pčele u košnicama
Pčelar Senaid Čaušević nedavno je na svom pčelinjaku zatekao nemili prizor – uginule pčele u 30 košnica.
– Trovanje, vjerojatno je netko nešto poprskao. Ljudi kupuju tu napuštenu zemlju, pa ne znam šta je to, trodon, kako se ono zove, prskaju travu da ne raste – rekao je pčelar Senaid Čaušević iz Kladnja.
– Tretira se i većina biljaka koje su medonosne, na koje pčele dolaze. Na taj način pčela dolazi u kontakt s vrlo opasnim kemijskim pripravcima koji su namijenjeni ubijanju živih organizama. Budući da je pčela jako mali insekt, vrlo brzo se otruje – pojasnio je sekretar Saveza poljoprivrednih udruženja TK Suad Selimović.
Pčelarstvo Tuzlanskog kantona
Danas u prirodi nemamo toliko divljih rojeva pčela kao nekada, pa su za njihov opstanak uglavnom zaslužni pčelari. U Tuzlanskom kantonu registrirano je oko 1.300 pčelara sa oko 40.000 košnica pčela. Godišnje se na ovom području proizvede od 300 do 400 tona meda, ovisno o vremenskim prilikama. A ova godina je počela loše.
– No, tko god je uspio pripremiti svoje pčele za bagremovu pašu u našim krajevima i oko Posavine, bagrem je dao solidne rezultate. Tako da možemo očekivati da će ova godina, u prvoj, glavnoj bagremovoj paši, biti solidna za pčelare – rekao je predsjednik Udruženja pčelara Tuzlanskog kantona Senad Hodžić.
Potrebna je veća podrška vlasti
Da se briga o pčelama isplati pokazuje i primjer obitelji Selimović koja je u pčelarstvo ušla s nekoliko košnica. Danas ih imaju više od 60, a osim meda proizvode i brojne pripravke s medom. Među prvima su otvorili apikomoru u sjeveroistočnoj Bosni.
– To je prostorija u kojoj su košnice, gdje se udiše direktni aerosol iz košnice, gdje se unose čestice meda, peludi, propolisa i matične mliječi, i to se pokazalo jako dobrim. Od 2019. godine do danas dolaze ljudi sa raznim alergijskim reakcijama, posebno djeca, te osobe sa plućnim problemima, bronhitisom i astmom – rekao je pčelar iz Gornje Tuzle Eldar Selimović.
Kako bi pčelari opstali potrebna je veća potpora vlasti kroz poticaje i druge oblike zaštite. Opterećuje ih niska cijena patvorenog meda koji se u velikim količinama uvozi, što domaćem, kvalitetnom medu otežava opstanak na tržištu.
A pravi med ima samo kod pčelara i taj med treba koristiti kako bi se iskoristile sve njegove zdravstvene strane, poručili su pčelari Tuzlanskog kantona.