Poslodavci u FBiH: Minimalna plaća kao politički analgetik dovodi do otpuštanja i gubitka konkurentnosti

Značajno povećanje troškova rada kroz Uredbu o minimalnoj plaći, uz državnu intervenciju na tržištu rada, već proizvodi negativne posljedice na gospodarstvo Federacije BiH, a pravi efekti, upozoravaju poslodavci, u potpunosti će se vidjeti tek krajem godine.

Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, kazao je danas na konferenciji za medije da je za poslodavce u Federaciji BiH ova godina počela sa dva događaja koji su obilježili aktivnosti poslovne zajednice.

– A to je Uredba o minimalnoj plaći i Zakon o unutarnjoj trgovini u Federaciji BiH, vjerujem da će to biti tema razgovora i tijekom 2026. godine – rekao je Imširović.

Naglasio je da je značajno povećanje troškova rada uzrokovano Uredbom o minimalnim plaćama u FBiH.

– Svi mi iz poslovne zajednice, a vjerujem i socijalni partneri, stavljaju nas u sasvim drugu poziciju. Svi smo se morali suočiti sa značajnim troškom, što je u konačnici dovelo do erozije poduzetničke baze, u smislu da su mnogi najavljivali odustajanje od posla i selidbu poslovanja u druge, susjedne zemlje – kazao je Imširović.

Tvrdi da je bilo i otpuštanja, a to je posebno pogodilo mala i mikro poduzeća.

– Moram reći da je ono što je bilo teško “amortizirano” donošenjem tri Uredbe o sufinanciranju i povratu doprinosa, Uredbe o novčanoj pomoći niskoakumulativnim poduzećima i Uredbe o financiranju doprinosa za zaposlene, dobrim dijelom su spriječeni svi negativni efekti – rekao je Imširović, te dodao da će se pravi efekti povećanja minimalne plaće vidjeti tek nakon kraja godine.

Makroekonomski efekti nisu baš optimistični, kaže Imširović.

Naglasio je da plaća državne uprave, bez obzira na dobre namjere, uvijek ima dvije posljedice.

– Jedno je dodatno opterećenje onima koji već doprinose, uz poticanje neučinkovitosti, a drugo je jako loša poruka tržištu rada – tvrdi Imširović.

Govoreći o Zakonu o unutarnjoj trgovini u FBiH, Imširović je kazao da se cijela rasprava o tom zakonu svela na sporan član 18. o neradnoj nedjelji.

– Nažalost, ni do danas nismo postigli konsenzus na razini Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH u kontekstu pozitivnih i negativnih stvari. Stav Udruge poslodavaca bio je vrlo pragmatičan, zakonsko rješenje o unutarnjoj trgovini svakako je jedno od boljih zakonskih rješenja. Neradni tjedan sa sobom nosi i prednosti i nedostatke, ovisi iz kojeg kuta se mjeri ili kvantificira. Smatram da ne treba ići dalje u derogiranju tog rješenja, ali ga trebamo pokušati istjerati do kraja i prihvatiti tu neradnu nedjelju kao našu svakodnevicu – kazao je Imširović.

Kazao je da je pozitivna mjera, kada je u pitanju Uredba o najnižoj plaći u Federaciji BiH, donošenje izmjena i dopuna Zakona o doprinosima u FBiH.

Govorio je io Zakonu o radu u FBiH koji, kako je rekao, nije dobio potpunu podršku poslodavaca.

– Održali smo par sastanaka, formirali radne skupine i vjerujemo da ćemo pronaći rješenje. Nadam se da će naše primjedbe biti uvažene, a odnose se na uvrštavanje pauze u radno vrijeme, što nas najviše boli, a kada govorimo o cijeni rada, smatramo da i to otežava firmama da dalje uspješno posluju – ističe Imširović.

Govorio je i o minimalnoj plaći u 2026. godini.

– Postoji jedna anegdota, a to je da je minimalna plaća popularni politički analgetik za smirenje javnosti, ali s nesagledivim nuspojavama na gospodarstvo. Rast plaća može se održati povećanjem konkurentnosti. Sve ostalo su iluzije koje će nas skupo koštati. Ako rast plaća nastavi nadmašivati ​​rast produktivnosti, suočit ćemo se s rastućom inflacijom i gubitkom profitabilnosti. To ne bi pogodilo samo izvozne kompanije, nego i sve druge kompanije – zaključio je Imširović.

Tvrdi da nesrazmjer rasta plaća i produktivnosti u kratkom vremenskom razdoblju, koji je, kako ističe, vidljiv i 2025. godine, dugoročno negativno utječe na konkurentnost poslovnih subjekata, pri čemu su posebno pogođena izvozna poduzeća.

– Ako bi se nastavio rast plaća iznad rasta produktivnosti, suočili bismo se s gubitkom profitabilnosti i, nažalost, gubitkom tržišta – kazao je Imširović.

Edin Emšo, član Udruge poslodavaca FBiH, podsjetio je da će za gospodarstvenike biti još veći teret ako se nastavi poskupljenje električne energije u 2026. godini, kao i uvođenje Mehanizma prilagodbe karbonskih ograničenja (CBAM).

Naglasio je da poslovni subjekti već dugo traže rješenje za određene nelogičnosti, poput oporezivanja prihoda ostvarenih prodajom udjela.

Nadaju se da će to oporezivanje biti ukinuto u drugoj polovici 2026. godine. Izdvojio je još nekoliko poteškoća.

– Nismo pretjerano zadovoljni kako ide proces digitalizacije. Moguće je da ćemo završiti na sivoj listi Povjerenstva stručnjaka za ocjenu mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja (Moneyvala), što će utjecati na poslovanje. Nismo zadovoljni ni obrazovnim sustavom.

Kazneni zakon potrebno je uskladiti s kaznenim pravom EU jer se vlasnici tvrtki trenutno terete za profitiranje iz sredstava poduzeća, a vlasnici su poduzeća. Ta arhaična zakonska regulativa bila je primjenjiva dok su poduzeća bila u društvenom vlasništvu – naglasio je Emšo.

Adnan Smailbegović, član Udruženja poslodavaca FBiH, smatra da je potrebno reindustrijalizirati Bosnu i Hercegovinu.

– Da bismo podigli gospodarstvo i standard građana, moramo se fokusirati na određene gospodarske grane. Bosna i Hercegovina je uvijek bila i vjerojatno će ostati industrijska zemlja – nije živjela ni od turizma ni od poljoprivrede. Udruga je prije mjesec dana imala konferenciju o reindustrijalizaciji Bosne i Hercegovine. Cijenimo da se moramo fokusirati na vraćanje industrije na prijeratni kolosijek – kazao je Smailbegović.