Kantonalni sud u Sarajevo donio pravomoćnu presudu kojom je utvrđena diskriminacija na temelju seksualne orijentacije, rodnog identiteta i spolnih obilježja, priopćio je Sarajevski otvoreni centar.
Kako navode, presuda se odnosi na javni istup tadašnje zastupnice u Skupštini Kantona Sarajevo Samre Ćosović Hajdarević, koja je na Facebooku, nakon objave prvog bh. povorke ponosa 2019. objavila status koji je, između ostalog, sadržavao pozive na segregaciju, izolaciju i diskriminaciju LGBTIQ osoba:
– Svatko ima pravo živjeti život kakav želi, isto tako imamo pravo birati s kim želimo živjeti. Ovakve ljude želim izolirati i držati što dalje od naše djece i društva. Neka odu negdje drugdje i naprave svoj grad, državu, zakone i prava koja im nitko neće osporavati. Ali NE OVDJE!
Iz Sarajevskog otvorenog centra ističu da su kao organizacija koja se bavi unapređenjem ljudskih prava LGBTI osoba i žena podnijeli tužbu protiv predstavnice tvrdeći da je svojim javnim istupom diskriminirala LGBTI osobe i raspirivala mržnju. U ovom predmetu 2022. godine donesena je prvostupanjska presuda na Općinskom sudu u Sarajevu, nakon koje je tužena iskoristila pravo na žalbu, ali je ona odbijena kao neosnovana.
– Ovom presudom Kantonalni sud je u cijelosti potvrdio stav prvostupanjskog suda i jasno naglasio da izjava okrivljenika dana 1. travnja 2019. godine predstavlja govor mržnje. U tom smislu, Sud navodi da, iako Zakon o zabrani diskriminacije izričito ne koristi pojam govora mržnje, on ga definira kroz dva oblika zabranjenog ponašanja: uznemiravanje i poticanje na diskriminaciju. Ova presuda predstavlja važan iskorak u zaštiti ljudskih prava i snažnu poruku da se govor mržnje neće tolerirati. Vjerujem da će to potaknuti i druge udruge i organizacije da koriste mehanizam kolektivnih tužbi kada je povrijeđeno pravo na ravnopravan tretman većeg broja ljudi, posebno pripadnika ranjivih i manjinskih skupina – rekla je odvjetnica Dženana Hadžiomerović.
Iz SOC-a ističu da ova presuda predstavlja prekretnicu za zaštitu ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.
– Sud je prvi put potvrdio da su seksualna orijentacija, rodni identitet i spolna obilježja stvarni i primjenjivi razlozi za zaštitu od diskriminacije. Iako su ti osnovi uvedeni u Zakon o zabrani diskriminacije 2009. godine, do prve pravomoćne presude trebalo je proći gotovo 17 godina – naveli su.
Sarajevski otvoreni centar, koji pred sudovima u BiH vodi nekoliko strateških sporova vezanih za ljudska prava LGBTI osoba, smatra da je ovaj slučaj dokaz da pravna zaštita postoji i da institucije mogu i moraju reagirati.
– Sloboda izražavanja je zaštićeno pravo, ali ne uključuje pravo pozivanja na diskriminaciju i segregaciju. Javni govor, posebno govor političara i javnih osoba, nosi sa sobom odgovornost i ne smije služiti dehumanizaciji i isključivanju bilo koje društvene skupine. Ova presuda potvrđuje važnost postojanja Zakona o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini i predstavlja mali, ali važan korak na dugom putu ka punoj implementaciji standarda propisanih tim zakonom – kazao je Darko Pandurević iz Sarajevskog otvorenog centra, dodaje se u priopćenju.