Analitičari strahuju od nuklearnog bljeska u Teheranu, dok istodobno raste vjera u nevjerojatan preokret u režiji Donalda Trumpa.
Dimna zavjesa primirja
Iranska nuklearna postrojenja miruju pod krinkom krhkog primirja i mnogi se pitaju je li Washington nasjeo na teheranske prijevare.
Kritičari upozoravaju da bi ovo zatišje moglo ući u povijest kao sudbonosna pogreška koja je iranskim znanstvenicima kupila vrijeme da dovrše atomsku bombu.
U tom slučaju Trumpovo povlačenje kočnica nije znak snage, već opasno odgađanje neizbježnog sukoba s nuklearno naoružanim režimom koji nema što izgubiti nakon smrti ajatolaha Khameneija.
Psihološki rat: Pobjeda kao izbor
Novi narativ iz krugova bliskih Bijeloj kući sugerira nešto sasvim drugačije i mnogo zeznutije.
Prema toj teoriji, Trumpov najbolji potez nije invazija, već proglašavanje apsolutnog trijumfa nad oslabljenim protivnikom.
Definirajući Iran kao silu koja je uspješno obuzdana i poražena ekonomskim pritiskom, Trump bi mogao zatvoriti ovo poglavlje pod vlastitim uvjetima.
To bi Teheranu uklonilo ulogu žrtve, umirilo američku javnost zasićenu neprestanim ratovima i ostavilo iransko vodstvo u vakuumu – paralizirano između želje za bombom i straha od potpunog uništenja.
Između trijumfa i katastrofe
Ako Trump uspije nametnuti svoj narativ pobjede, ostvarit će najveći diplomatski pothvat stoljeća.
Odluči li iranski režim razbiti tu iluziju spektakularnim nuklearnim testom, svijet će se probuditi u novo, mračnije doba.
Granica između mira i nuklearnog ponora nikad nije bila tanja, a konačni ishod ovisi o tome tko prvi popusti.