Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatra Izvješće o javnoj raspravi o akreditaciji i kontroli visokoškolskih ustanova u BiH, u kojem Povjerenstvo za antikorupciju ovog doma predlaže sveobuhvatnu reformu sustava akreditacije, kontrole kvalitete i nadzora visokoškolskih ustanova.
Izvještaj se odnosi na javno saslušanje novinara, istraživača, menadžmenta i Upravnog odbora Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta BiH, v.d. rektora Europskog sveučilišta KALOS Tuzla, ministra obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, predstavnika Ministarstva civilnih poslova BiH i direktora Agencije za zaštitu osobnih podataka u BiH.
Obrazovanje nije biznis
Povjerenstvo je predložilo nekoliko zaključaka, među kojima je i stav da obrazovanje ne smije biti poslovni, već javni interes od najveće važnosti, te da sva sredstva u visokom obrazovanju trebaju biti usmjerena u nastavni proces, znanstvenoistraživački rad, razvoj nastavnog kadra i poboljšanje uvjeta studiranja.
U jednom od zaključaka pozivaju se nadležne zakonodavne institucije da svim visokim učilištima nametnu obvezu da najmanje jednom godišnje javno objave popis diplomiranih studenata, magistara i doktora znanosti koji su stekli diplomu u prethodnoj akademskoj godini, s podacima o studijskom programu, stečenoj diplomi i datumu izdavanja diplome, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.
Također je predloženo da Vijeće ministara BiH i nadležne institucije pokrenu sveobuhvatnu reformu sustava akreditacije, kontrole kvalitete i nadzora visokoškolskih ustanova, uključujući preispitivanje uloge, nadležnosti i odgovornosti Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH.
Komisija također traži da Vijeće ministara BiH u roku od 90 dana pripremi i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavi prijedlog zakonskog rješenja ili drugih mjera za uspostavu javnog registra svih zaposlenih u institucijama BiH. Taj bi registar sadržavao podatke o stručnom usavršavanju, nazivu visokog učilišta na kojem je diploma stečena, kao i godinu stjecanja diplome, sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka.
U jednom od zaključaka poziva se Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, nadležna tužiteljstva, porezne uprave, inspekcije i drugi nadležni organi da poduzmu aktivnosti iz svoje nadležnosti na utvrđivanju eventualne kaznene, koruptivne i financijske odgovornosti u oblasti visokog obrazovanja.
Kako se navodi, riječ je o nezakonitom stjecanju i izdavanju diploma, zloporabama u postupcima akreditacije i licenciranja, kao i provjerama novčanih tokova visokih učilišta gdje su utvrđene ozbiljne nepravilnosti.
Također je predloženo da nadležne zakonodavne institucije razmotre mogućnost da se studijski programi iz područja medicine, zdravstva, pedagogije i nastave te pojedinih tehničkih znanosti od posebnog javnog značaja izvode isključivo na javnim visokim učilištima dok se ne uspostave učinkoviti i kontinuirani mehanizmi kontrole u sustavu visokog obrazovanja.
Predsjednik Komisije za borbu protiv korupcije Branislav Borenović kazao je da je riječ o, kako je naveo, zastrašujućim razmjerima problema u obrazovanju.
Veliki problem
– Riječ je o trgovini diplomama, kupovini znanja, nenormalnoj gladi za profitom ljudi koji ne prezaju od igre za novac s najvećim potencijalom društva u kojem živimo, a to su znanje i obrazovanje – kazao je Borenović.
Ocijenio je da je ovo posljednji trenutak da institucije na svim razinama ozbiljno reagiraju, dodajući da će se, ako se takve pojave prođu bez adekvatne reakcije, društvo obesmisliti.
Govoreći o slučaju Europskog univerziteta KALOS Tuzla, Borenović je naveo da su nadležne institucije Tuzlanskog kantona oduzele licencu Medicinskom fakultetu tog sveučilišta 2022. godine, ali da je, prema informacijama iznesenim tokom javne rasprave, upis studenata uprkos tome nastavljen.
– Bez obzira na to što im je oduzeta licencija, upisuju 2024./2025. školske godine, 181 student medicine na tom privatnom fakultetu, gdje taj upis košta 10.000 KM – kazao je Borenović.
Dodao je da Povjerenstvo ima saznanja i o sličnim slučajevima u drugim dijelovima BiH, pa tako i u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde, te ocijenio da nadležne institucije moraju reagirati kako bi se zaštitio sustav visokog obrazovanja.
Zastupnica Rejhana Dervišević rekla je da je njen prijedlog hitnog postupka za izmjene i dopune Zakona o zaštiti osobnih podataka u skladu sa zaključcima Povjerenstva jer bi, prema njenim riječima, predstavljao antikorupcijski mehanizam.
– Vrijeme je da se konačno upali svjetlo tamo gdje je mrak, a najgušći mrak je tamo gdje se prodaju i skrivaju diplome – kazao je Dervišević.
Zastupnik Midhat Čaušević ocijenio je da je ova tema dobila na značaju u javnom prostoru u BiH, te da je Komisija uradila posao koji su, kako je rekao, institucije trebale uraditi mnogo ranije.
Dodao je kako je nedopustivo pozivati se na zaštitu osobnih podataka kako bi se prikrile radnje koje su, prema njegovim riječima, pogubne za društvo.