Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH danas je usvojio dnevni red sjednice, koji je naknadno proširen s nekoliko novih točaka, među kojima je i set od deset financijskih zakona koje je pripremilo Federalno ministarstvo financija.
Riječ je o zakonima koji reguliraju usluge platnog prometa, elektronički novac, račune za platni promet, te izmjene i dopune zakona o bankama, mikrokreditnim društvima, deviznom poslovanju, leasingu i zaštiti korisnika financijskih usluga. Cilj im je modernizacija platnog sustava, jeftinije elektroničko plaćanje i usklađivanje s europskim standardima, što je jedan od koraka ka pristupanju BiH sustavu SEPA. Prema najavama iz Vlade FBiH, građani bi ubuduće trebali plaćati niže bankarske naknade, a tzv. osnovni račun uz minimalne troškove.
Na dnevnom redu su i izmjene zakona o obveznim osiguranjima u prometu te zakona o visini zateznih kamata na javne prihode.
Svi ovi zakoni razmatraju se po hitnom postupku.
Zastupnici su odbili prijedlog Kluba HDZ-a i HNS-a da se raspravlja o Deklaraciji o osudi svih totalitarnih režima, dok je prihvaćeno da se na dnevni red uvrsti Deklaracija o solidarnosti sa ženama žrtvama seksualnog nasilja u ratu. Također nije prihvaćen prijedlog izmjena zakona kojim bi se izabranim dužnosnicima nakon isteka mandata ukinula naknada poznata kao “bijeli kruh”.
Na dnevnom redu su i izmjene još nekoliko zakona, izvješća o radu Vlade FBiH za 2023. i 2024. godinu, kao i inicijativa za smjenu predsjedatelja Zastupničkog doma Dragana Miokovića.
Trenutno je u Domu rasprava o setu financijskih zakona, prije svega o Zakonu o platnim uslugama i Zakonu o elektroničkom novcu, koji bi trebali donijeti promjene u bankarskom i platnom sustavu u Federaciji BiH.
Admir Čavalić, predstavnik i predsjednik Odbora za ekonomsku politiku i financije, pohvalio je set zakona.
– Ministarstvo je napravilo što je moralo, ali moralo se raditi po redovnoj proceduri. Pritisak je bio na FBIH da to isporuči i to je učinjeno – rekao je Čavalić.
Ističe da je FBiH postala financijski geto i da kasni deset godina kada su u pitanju nove tehnologije i zaštita prava korisnika pred bankama.
– Podržavam ove zakone jer je to liberalizacija tržišta. Hoće li bankama nužno biti bolje, nekima neće nekima neće. Naš je posao brinuti se o pravima potrošača i pravu tržišnog natjecanja, a ne o bankama – zaključio je Čavalić.