Predsjednik Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) Abdullah Eren je u kolumni istakao da je TIKA od osnivanja svog ureda u BiH implementirala više od 1.150 projekata i aktivnosti širom Bosne i Hercegovine, djelujući u cijeloj zemlji i dopirući do svih slojeva društva, u svim sektorima gdje je postojala potreba, saopćeno je iz Veleposlanstva Turske u Bosni i Hercegovini.
Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti:
Transformacija kroz koju je globalni sustav prošao u posljednjih dvadesetak godina bitno je promijenila i poimanje razvojne suradnje. Razvojna suradnja, koja se u razdoblju nakon Hladnog rata uglavnom temeljila na infrastrukturnim ulaganjima i osnovnoj humanitarnoj pomoći, danas poprima oblik s fokusom na sveobuhvatne, multilateralne i održive okvire.
Problemi koji pogađaju cijeli svijet, poput klimatske krize, sigurnosti hrane, neregularnih migracija, pandemija i geopolitičke nestabilnosti, podsjetili su čovječanstvo da se pitanje razvoja ne može svesti samo na gospodarski rast. Naprotiv, pokazali su nam da u široj perspektivi aspekt razvoja u svom temelju nosi pitanja društvene solidarnosti, razvoja institucionalnih kapaciteta i zaštite ljudskog dostojanstva. Uzimajući u obzir da suvremeni globalni izazovi pogađaju svakog pojedinca, razvojna suradnja više nije isključivo pitanje zemalja u razvoju, već je ujedno i bitan dio agende razvijenih zemalja.
Moguće je uočiti da se u ovom razdoblju shvaćanje razvojne suradnje oblikuje oko dva temeljna pravca. Prvi smjer je fokusiranje na lokalnu odgovornost i upravljanje projektima, te fokusiranje na dugoročne učinke projekata, umjesto fokusiranja na kratkoročne rezultate. Drugi smjer ogleda se u razvoju višeslojnog modela suradnje u kojem uz javne institucije sve aktivniju ulogu imaju sveučilišta, lokalne vlasti, organizacije civilnog društva i privatni sektor.
Turski model razvoja
Turska je među zemljama koje su već u ranoj fazi prepoznale ovu transformaciju. Turska agencija za suradnju i koordinaciju (TIKA) osnovana je početkom 1990-ih s ciljem uspostavljanja suradnje s turskim državama srednje Azije koje su stekle neovisnost. Danas TIKA predstavlja značajnog aktera u oblasti razvojne suradnje, koja kroz 63 ureda za koordinaciju programa u 61 zemlji istovremeno realizira prosječno blizu 1.500 projekata u 150 zemalja svijeta. Djelujući na terenu u skladu s modelom koji definiramo kao „turski model razvoja“, TIKA primjenjuje inkluzivan i održiv pristup koji ljude stavlja u središte.
Temeljni elementi ovog modela su usmjerenost na dugoročne rezultate i lokalno preuzimanje odgovornosti, kapaciteti za brzu intervenciju u kriznim situacijama, osjetljivost na kulturne i povijesne veze te fleksibilna i sveobuhvatna strategija. U tom smislu, osiguranje trajnih i opipljivih promjena u životima ljudi jedno je od naših najvažnijih načela.
Strategija razvojne suradnje Turske temelji se na tri ključna stupa. Prvi je koncept humanitarne diplomacije koji se temelji na brzoj intervenciji u kriznim situacijama i pružanju podrške najugroženijim zajednicama. Drugi stup je jačanje kapaciteta kroz obrazovne programe, tehničku podršku i projekte institucionalne suradnje, s ciljem jačanja lokalnih institucija. Treći stup je perspektiva održivog razvoja. Projekti u svim područjima predvođeni obrazovnom, zdravstvenom, poljoprivrednom, gospodarenjem otpadom i klimatskom politikom usmjereni su na ostvarivanje dugoročne društvene koristi.
Može se reći da je kao odraz ovakvog pristupa službena razvojna pomoć Republike Turske posljednjih godina dosegla razinu koja privlači pozornost na globalnoj razini. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Turska je već dugi niz godina vodeća zemlja u svijetu po iznosu koji se izdvaja za humanitarnu pomoć u odnosu na nacionalni dohodak. No, umjesto kvantitete, puno nam je važniji konkretan učinak na terenu i stvarni doprinos poboljšanju kvalitete života ljudi.
Bosna i Hercegovina, u kojoj poslujemo od 1995. godine, bez sumnje zauzima posebno mjesto u turskoj viziji razvojne suradnje. Osim povijesnih, kulturnih i međuljudskih veza, specifično sociološko i administrativno ustrojstvo Bosne i Hercegovine, kao i proces poslijeratnog oporavka, učinili su razvojnu suradnju trajno važnim oblikom odnosa između naših zemalja. U tom kontekstu, Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) je od osnivanja svog ureda u Bosni i Hercegovini implementirala više od 1.150 projekata i aktivnosti širom Bosne i Hercegovine, djelujući u cijeloj zemlji i dopirući do svih slojeva društva, u svim sektorima gdje se ukazala potreba. Ovaj pristup smatramo sastavnim dijelom našeg humanog opredjeljenja i odgovornosti koja proizlazi iz naše povijesti.
Četiri temeljne linije djelovanja
Naše djelovanje u Bosni i Hercegovini oblikovano je kroz četiri temeljna pravca djelovanja koji pokrivaju cijelu državu, sva područja i segmente društva. Prvi smjer odnosi se na gospodarski razvoj i povećanje proizvodnih kapaciteta. U tom kontekstu ističu se projekti iz područja poljoprivrede i stočarstva, tehničke potpore malim proizvođačima, jačanja zadrugarstva i programa stručnog usavršavanja. Kroz projekte plasteničke proizvodnje, pčelarstva i proizvodnje prehrambenih proizvoda s dodanom vrijednošću nastojimo pridonijeti jačanju lokalnog gospodarstva.
Drugi smjer usmjeren je na obrazovanje i razvoj ljudskih resursa. Osnivanjem različitih laboratorija, pružanjem podrške kroz tehničku opremljenost i jačanjem infrastrukture za praktičnu nastavu u obrazovnim ustanovama čiji su nositelji sveučilišta, izravno doprinosimo jačanju ljudskog kapitala Bosne i Hercegovine. Projekti koji se provode u ovom području omogućuju mladima kompetentniji i konkurentniji ulazak na tržište rada.
U tom smislu, kroz tehničke učionice i radionice koje smo uspostavili u protekle dvije godine više od 7000 mladih steklo je stručnu naobrazbu, što je dalo konkretan doprinos njihovom zapošljavanju. Programi poduzetničkog i tehničkog osposobljavanja mladih predstavljaju ulaganje u smanjenje odljeva mozgova i povećanje lokalnog zapošljavanja.
Treći smjer uključuje zdravstvenu, administrativnu i socijalnu infrastrukturu. Potporom kroz nabavu medicinske opreme bolnicama, jačanjem kapaciteta domova zdravlja i razvojem ustanova socijalne zaštite pruža se izravna potpora najosjetljivijim kategorijama stanovništva. Projekti pristupačnosti za osobe s invaliditetom, kao i potpore rehabilitacijskim centrima pridonose jačanju socijalne uključenosti, a unaprjeđenje domova za starije osobe i centara za skrb za starije osobe imaju za cilj omogućiti dostojanstven i siguran život najiskusnijim generacijama društva.
Paralelno, TIKA u Bosni i Hercegovini provodi projekte usmjerene na jačanje administrativne i socijalne infrastrukture, s ciljem osiguranja jednakog pristupa javnim uslugama za sve građane. Tehnička potpora lokalnim samoupravama, javnim ustanovama i centrima za socijalni rad doprinosi jačanju kapaciteta lokalnih vlasti i podizanju kvalitete usluga. Ove aktivnosti, uz razvoj institucionalnih kapaciteta, imaju za cilj postaviti čvrste temelje za održivi razvoj i dugoročnu društvenu stabilnost.
Četvrti smjer odnosi se na očuvanje kulturne baštine i jačanje društvenog pamćenja. Obnovu povijesnih građevina ne promatramo isključivo kao fizičku obnovu, već kao doprinos očuvanju zajedničke baštine čovječanstva. U tom smislu, uvjereni smo da projekti koji se realiziraju u Bosni i Hercegovini, poput obnove mosta u Konjicu i mosta Mehmed paše Sokolovića u Višegradu, doprinose jačanju kulture suživota, međusobnog poštovanja, uvažavanja i društvenog mira.
Muzej genocida u Srebrenici
Osim toga, otvaranjem Muzeja genocida u Srebrenici 2025. godine dat je doprinos jačanju kolektivnog sjećanja i trajnog sjećanja na žrtve genocida počinjenog 1995. godine. Ovaj muzej nije samo prostor gdje se dokumentira tragedija, već i univerzalni centar sjećanja koji govori savjesti cijelog čovječanstva. Doprinos Turske u ovom segmentu ne ogleda se samo u izgradnji jednog objekta, već predstavlja jasno opredjeljenje za podršku pravdi, ljudskim pravima i kulturi mira. Smatramo da muzej predstavlja povijesni zapis i odgovor u borbi protiv poricanja počinjenih zločina, ali i jamstvo puta ka trajnom miru.
Razvojni pristup Turske u Bosni i Hercegovini temelji se na dugoročnom povjerenju, a ne na kratkoročnoj vidljivosti. Za nas je bit u zajedničkom stvaranju i zajedničkom uspjehu. Vjerujemo da razvojna suradnja nije pitanje jednostrane “pomoći” jedne zemlje drugoj, već pitanje zajedničke izgradnje budućnosti.
Zaključno, u vremenu transformacije globalne razvojne arhitekture, solidarnost i međusobno razumijevanje dobivaju na važnosti više nego ikad prije. Kao Turska, vjerujemo da su stabilnost i prosperitet Bosne i Hercegovine od strateškog značaja ne samo za Bosnu i Hercegovinu, već i za cijelu regiju. U tom duhu TIKA će nastaviti djelovati u skladu s ovom vizijom, razvijati zajedničke projekte i ostati pouzdan partner Bosni i Hercegovini na njenom razvojnom putu.
Jer vjerujemo da pravi razvoj dolazi iz iskrenih partnerstava koja nadilaze granice.