Okružno javno tužiteljstvo Banja Luka i Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zaprimili su prijave za govor mržnje protiv Srđana Amidžića, državnog ministra financija, potvrđeno je za Detektor.
Ista potvrda ranije je stigla i iz Federalnog tužiteljstva, pa se sada prijave protiv ministra Amidžića za govor mržnje, nakon uvreda na račun Zijada Krnjića, nalaze u tri pravosudne institucije. Odvjetnici za Detektor analiziraju procedure postupanja u takvim slučajevima.
Josip Aničić, bivši tužitelj Tužiteljstva Zapadnohercegovačkog kantona, navodi da bi Tužiteljstvo BiH trebalo postupiti u ovom predmetu, s obzirom da se radi o prijavi protiv visokopozicioniranog dužnosnika.
Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine propisano je da će se za izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti počinitelj kaznenog djela koji je službena ili odgovorna osoba ili zaposlenik u državnoj instituciji ili tijelu koje se financira iz državnog proračuna kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
– Mjesto počinjenja krivičnog djela je mjesto gdje je počinitelj radio ili gdje je nastupila posljedica. Kod kaznenih djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje ne možemo govoriti u smislu da je žrtva bila žrtva – da bi posljedice tog djela postojale dovoljno je to reći. Prema mjestu gdje je nastala šteta, stradale bi u cijeloj BiH – kaže Aničić za Detektor.
Iako u kantonalnim i entitetskim zakonima postoje odredbe koje tretiraju ovo kazneno djelo, s obzirom na to da se u ovom slučaju ne mogu sva tužiteljstva proglasiti nenadležnim, najlogičnije je, zaključuje Aničić, da predmet preuzme Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine.
Problem vidi u tome što ne postoji koordinacijsko tijelo između ovih institucija:
– S obzirom na to da Federalno tužiteljstvo nema prvostepenu nadležnost, ono ne može provoditi istrage, ali mogu kantonalna tužiteljstva. U slučajevima kada Tužiteljstvo BiH, na primjer, “prebaci” predmet kantonalnom tužiteljstvu, ne može ga vratiti Tužiteljstvu BiH. Čak i da ga vrati, nema tko odlučiti tko je glavni. Iako postoje neke provizije, to je u praksi neizvedivo. U svakom slučaju, netko mora biti glavni.
Tijekom rada u tužiteljstvu imao je, kaže, nekoliko predmeta u vezi s ovim kaznenim djelom, ali su samo u rijetkim slučajevima podignute optužnice.
– Dogodilo se to jer su se ljudi malo uplašili i onda priznali – kaže Aničić.
Odvjetnica Senka Nožica za Detektor objašnjava da će se nadležnom smatrati institucija koja postupa po prijavi.
– U slučaju prijava više tužiteljstava, onda na to upozorava osoba koja brani prijavljenu osobu. Ne postoji centralno mjesto gdje se čuvaju svi podaci o prijaviteljima, ne postoji takav vid suradnje između ovih institucija. Dakle, onaj tko je sposoban će raditi, a onaj tko nije – bit će proglašen nesposobnim. Scenarij u kojem će sva tri tužiteljstva postupati po istoj prijavi protiv iste osobe nije moguć. Nekoga će morati proglasiti nesposobnim da bi drugi radili – kaže.
Bivši sudac Suda BiH Branko Perić smatra da bi se ovaj postupak trebao voditi u Tužiteljstvu BiH, s obzirom da je ministar Srđan Amidžić uposlenik državne institucije:
– Pojavio se u tom svojstvu. S mjesta ministra počinio je djelo izazivanja nacionalne mržnje i nesnošljivosti koje postoji u svim kaznenim zakonima – kaže Perić za Detektor.
Mišljenja je da federalno izvješće treba proslijediti nadležnom tužiteljstvu.
– Ne mogu se formalno proglasiti nesposobnima, dužni su podnijeti nadležnoj instituciji. Sud se može proglasiti nenadležnim jer je podložan kontroli višeg suda, a tužiteljstva mogu, ali ne bi trebala, donositi formalne odluke o nenadležnosti – kaže Perić.
Hoće li i kako reagirati pravosudne institucije, teško je procijeniti, kaže za Detektor banjalučka analitičarka Tanja Topić, koja je i sama bila izložena govoru mržnje kada se našla na meti bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
– Čak smo na državnoj razini imali neke napade na ustavni poredak čiji su akteri bili visoki političari, pa je to zatvoreno i slučaj stavljen u prašnjavu ladicu. Tim slučajevima se pristupa jako selektivno i ne vjerujem da bi se moglo nešto pokrenuti. Hoće li pravosudne institucije reagirati, pokrenuti se s mrtve točke, teško je reći, pogotovo jer smo u izbornoj godini i tada se u “naše” ne dira – kaže Topić.
Upozorava da, iako nema previše slučajeva govora mržnje, vidi upotrebu klevete koja je, na njezino iznenađenje, procesuirana, čak iu slučajevima političkih moćnika.
U slučaju istupa ministra Amidžića, neprihvatljivim smatra izostanak reakcije javnosti u Republici Srpskoj, osim malog broja medija:
– Ali nismo mogli vidjeti nikakvu reakciju nevladinih udruga kojima je cilj reagirati na svaku naznaku govora mržnje. Mislim da su se svi povukli pred tim pragmatizmom, zapravo se vagalo što je bitnije, je li granični prijelaz otvoren, pa je pod važnošću tog događaja zanemaren strašni govor mržnje koji je došao iz usta državnog ministra – kaže Topić.
Amidžić prozvao Krnjića, stručnjaka Federacije u Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje, musliman koji mrzi.
– U Federaciji živi veliki broj Bošnjaka, ali i dosta Muslimana. Zijad Krnjić je musliman koji kažnjava srpski, bošnjački i hrvatski narod, a Srbe doživljava kao Židove u Drugom svjetskom ratu. Da može, vjerojatno bi sebi stavio žute zvjezdice na rame, da se razlikujemo od drugih u državi i da se zna da smo građani drugog reda – rekao je Amidžić.
Iz Vijeća ministara BiH ranije je Detektoru potvrđeno da neće reagirati na Amidžićeve javne izjave usmjerene protiv Krnjića.
Na članove Vijeća ministara Bosne i Hercegovine ne odnosi se Kodeks državnih službenika u institucijama Bosne i Hercegovine, koji sadrži pravila i načela lijepog ponašanja državnih službenika prema građanima i u međusobnim odnosima državnih službenika.