Spor poslodavaca i sindikata u Federaciji BiH zbog roka u kojem je poslodavac dužan plaćati bolovanja radnicima mogao bi dobiti svoj epilog u ponedjeljak na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH.
No, nekoliko stvari je i dalje sporno, Sindikat se ne slaže s prijedlogom Udruge poslodavaca FBiH da se obavezno financiranje bolovanja skrati sa 42 dana na 15, a prijedlog Sindikata je da poslodavac može zatražiti podatke od liječnika, ako smatra da je radnik predugo na bolovanju i ako sumnja da ga koristi nenamjenski.
Rasprava o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju otvorila je oštru polemiku dviju strana i zasad se čini da niti jedna strana ne odustaje.
Na upit hoće li Agencija za zaštitu osobnih podataka osporiti prijedlog da se poslodavac može obratiti liječniku i provjeriti zdravstveno stanje radnika, Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kazao je kako se nada da neće.
Podsjetimo, Kurtović je ranije za Faktor kazao da im je bitno da radnik ne plati 42 dana bolovanja, a da li će to biti poslodavac ili zavodi, to sindikat i radnike ne zanima.
– Mi smo rekli tko god preuzme, nama je svejedno, bitno je da radnik ne plaća, Ministarstvo zdravstva FBiH je reklo da zavodi to ne mogu platiti, da nemaju novca za to – kazao je Kurtović.
Što se tiče problema “lažnih bolovanja”, Kurtović ističe da bi ga trebali riješiti poslodavci i zavodi s liječnicima.
– U Njemačkoj su to riješili tako da ako je zaposlenik na bolovanju duljem od 20 dana, onda mu liječnik koji vodi bolovanje mora objasniti zašto i dati nalaz – objašnjava Kurtović.
A kada je riječ o plaćanju, Kurtović tvrdi da je poslodavcima zdravstveno osiguranje smanjeno s četiri posto na dva posto, te da radnici izdvajaju 12,5 posto plaće.
Jasmina Bišćević-Tokić, članica Komisije za zdravstvo Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH i doktorica medicine rada, ističe za Faktor da poslodavac nema pravo od liječnika tražiti objašnjenje zašto je zaposlenik na dugotrajnom bolovanju, jer bi to podrazumijevalo otkrivanje podataka o zdravstvenom stanju pacijenta.
– Takvi su podaci zakonom zaštićeni i predstavljaju liječničku tajnu. Poslodavac može imati podatke o trajanju bolovanja, ali ne i detaljna liječnička objašnjenja razloga liječenja.
Ističe da se u ovakvoj formulaciji koju nudi Sindikat krije potencijalni problem zaštite osobnih, a posebice zdravstvenih podataka, jer je informacija o razlogu bolovanja osjetljiva medicinska informacija.
– Prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka Bosne i Hercegovine, obrada zdravstvenih podataka mora biti nužna, razmjerna i jasno uređena zakonom.
Formulacija “liječnik je dužan na zahtjev poslodavca objasniti zašto je jedan od radnika na dugotrajnom bolovanju”, može značiti otkrivanje poslodavcu dijagnoze ili detalja zdravstvenog stanja, što bi bez vrlo precizne pravne osnove i ograničenja vjerojatno bilo preširoko. Poslodavac općenito ima pravo znati: da je radnik na bolovanju, trajanje bolovanja, eventualno ocjenu radne sposobnosti, ali ne i detaljnu medicinsku dokumentaciju ili dijagnozu, osim ako to posebnim zakonom izričito dopušta.
Takva izmjena nije u skladu sa zakonom o zaštiti osobnih podataka – kaže Bišćević-Tokić.
Objašnjava da poslodavci na doznakama imaju šifru bolesti i mogu je pronaći, a da liječnici objasne zašto je pacijent na bolovanju i upisuju njegovo zdravstveno stanje je suludo rješenje – zaključuje Bišćević-Tokić.