Svaka obilnija kiša u nekom dijelu Bosne i Hercegovine uzrokuje poplave, često s velikim posljedicama po ljude i imovinu. Problemi se uglavnom javljaju na istim mjestima, a do sljedeće poplave malo se ili nimalo ne vodi računa o uzrocima, odnosno preventivnim mjerama, piše. BHRT.
Meteorolozi najavljuju nove veće količine oborina, a pitanje je jesmo li spremni za njih.
Početkom ove godine zabilježene su velike poplave duž toka rijeke Drine u mjestu Karakaj. Mještani su očajni jer već godinama ponavljaju isti scenarij. Pozivaju nadležne da riješe barem dio problema.
– Imamo jedno 200 metara da se spojimo odavde do Karakaj mosta, do rijeke Hoče da se spojimo. Pitamo predsjednika, pitamo državu – rekao je prije 20-ak dana Milisav Popović, stanovnik naselja Karakaj u općini Zvornik.
Slađan Garić, također iz Karakaja, zavapio je da nam je “ovo do sada četvrta poplava”.
Ogromne probleme s izlivanjem Drine imaju i u Bijeljini i okolnim naseljima.
Ekolozi upozoravaju na ljudski faktor.
– Ogromne količine šljunka koji je ilegalno vađen na mjestima koja za to nisu bila predviđena. Mijenjaju se tokovi tih podzemnih voda, mijenjaju se tokovi tih nadzemnih drinskih otoka i to se mijenja svakim danom – istakla je Snežana Jagodić Vujić, predsjednica Udruženja “Eko put”.
Ovo su samo neki od primjera posljedica odnosa prema prirodi i vlasti prema građanima.
Profesor Nedim Suljić, stručnjak iz oblasti hidrotehnike, ističe da je svako područje u Bosni i Hercegovini specifično za sebe, pa samim tim i uzroci poplava.
– Stvar je u tome što imamo jako zastarjele sustave odvodnje i kanalizacije koji se godinama ne održavaju, pogotovo kada je riječ o oborinskoj kanalizaciji. Imamo jako loše priključke, začepljene sustave odvodnje, a povrh toga imamo i bespravnu sječu. I sebi, građanima Bosne i Hercegovine da ne bacamo otpad na obale rijeka, da ne bacamo posebno kruti, čvrsti, krupni otpad, jer na taj način sprječavamo protok, pogotovo kada naiđe poplavni val – dodao je Suljić.
Profesor Suljić kao ključni čimbenik u rješavanju svih navedenih uzroka poplava ističe neadekvatnu reakciju nadležnih i njihovu slabu koordinaciju na svim razinama.
– Ono što je suština svega kod nas je da ne postoji državno ministarstvo za vodoprivredu, već je ono svedeno na entitetske razine. Imamo zakone o vodama u oba entiteta koji su manje-više slični. No, ni vodotoci ni poplave ne poznaju prirodne ni administrativne granice između općina i entiteta i tu je osnovni problem – dodao je Suljić.
Ukoliko političari, ali i građani Bosne i Hercegovine ne shvate vlastitu odgovornost, izvjesno je da će se ponoviti scenariji iz prethodnih godina, kada su u pitanju poplave u BiH.