Vlada Federacije BiH donijela je odluku o zaduživanju kod četiri komercijalne banke za ukupno 125 milijuna KM radi održavanja tekuće likvidnosti proračuna, a trošak kamata i obrade kredita za to jednogodišnje “krpanje rupa” iznosit će gotovo 3,74 milijuna KM.
Iako se Vlada poziva na povoljne kamate i međunarodnu praksu, stručnjaci upozoravaju da je riječ o ekonomski neodgovornom zaduživanju za potrošnju, a ne za razvoj, što dugoročno produbljuje fiskalne probleme Federacije.
Riječ je o kratkoročnim kreditima u iznosu od pet do 50 milijuna KM kod ukupno četiri banke koje posluju u Bosni i Hercegovini. Sva četiri kredita su za održavanje tekuće likvidnosti.
Milijuni za likvidnost, ne za investicije
Dugovanja su: Kod ASA banke u iznosu od 50.000.000 KM, kod Intesa Sanpaolo banke u iznosu od 50.000.000 KM, kod Privredne banke Sarajevo u iznosu od 20.000.000 KM, kod Union banke Sarajevo u iznosu od 5.000.000 KM.
Zbroj pojedinačnih odluka donesenih za svaku banku je 125.000.000 KM, iako u samoj odluci stoji iznos od 120 milijuna.
Odlukom o zaduživanju između ostalog se navodi:
– Imajući u vidu hitnost osiguranja kratkoročnih izvora financiranja i optimizacije troškova financiranja, te poštujući dobru međunarodnu praksu upravljanja likvidnošću trezora, Federalno ministarstvo financija je zatražilo od banaka s kojima ima uspostavljen poslovni odnos (četiri transakcijske banke: Union banka, PBS banka, Intesa Sanpaolo banka i ASA banka) da se izjasne da li su u mogućnosti osigurati kratkoročne revolving kredite i okvirne kratkoročne. kredite s rokom dospijeća 31. veljače 2026. godine. prosinca 2026. godine, po kamatnoj stopi od 1,99 posto godišnje, a čija je kamatna stopa ekvivalentna kamatnim stopama s posljednje aukcije šestomjesečnih trezorskih zapisa koja je održana 18. studenog 2025. godine (kamatna stopa iznosila je 1,988 posto), uz jednokratnu naknadu za obradu kredita od 0,1 posto.
Trošak naknade za obradu kredita od 0,1 posto iznosa kredita ekvivalentan je trošku izdavanja trezorskih zapisa istog ili sličnog volumena.
ASA banka – 50 milijuna KM, kamata 1,99 posto, obrada kredita 1 posto, to je ukupno 1.495.000 KM.
Intesa San Paolo, 50 milijuna KM, kamata 1,99 posto, obrada jedan posto, ukupan iznos kamate 1.495.000 KM.
Privredna banka Sarajevo 20 milijuna KM; kamata 1,99 posto, prerada jedan posto, 598.000 KM kamata i Union banka pet milijuna KM, kamata 1,99 posto, prerada jedan posto, što je ukupno 149.500 KM.
Zaduženost
FOTO: Faktor
Zaduženost
FOTO: Faktor
Muharem Karamujić, stručnjak za javne financije i profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, ističe za Faktor da je apsolutno neprihvatljivo bilo kakvo zaduživanje radi pokrivanja troškova poslovanja.
– Ekonomska logika nalaže da je jedino prihvatljivo zaduživanje za investicijske radove i za isplativa ulaganja, za razvoj. Zamislite, imate kućanstvo i zadužujete se da biste otišli na večeru, u kino, u kazalište, potrošili, povrata nema, to je potrošnja, tko će to vratiti… Trošite više nego što štedite, a nekad to netko mora vratiti. Ako ne ulažete da proširite svoj dohodovni kapacitet, onda nešto nije u redu, a u Federaciji BiH se upravo to događa – objašnjava Karamujić.
Ističe da je riječ o neprimjerenom populističkom pristupu koji kaže “daš ti meni, ja ću sad potrošiti, a tko će vratiti”, briga me.
– Nema ekonomskog principa, krajnje je nepametno, da ne kažem glupo vođenje gospodarstva. To je neodrživo, nemoguće. To nam rade jer mogu i misle da će kupiti biračko tijelo prije izbora. No, to je krajnje neodgovorno – kaže Karamujić.
Ističe da nema ekonomije te da i laik zna da ne može trošiti više nego što štedi i zaduživati se za pokrivanje troškova potrošnje.
– Potrošnja i investicija nisu isto, potrošnja je završni čin, ideš se zadužiti, odeš na godišnji odmor i to je gotovo, a kad se zadužiš i uložiš, to je druga stvar, investicija treba vratiti uloženo. To su ogromne razlike – objašnjava Karamujić.
Dodaje da se Vlada FBiH sada zadužila da bi mogla trošiti, sada “krpaju rupe” u proračunu, a da Federacija uopće nema ekonomsku politiku.