Tijekom prošle godine na cestama u Bosni i Hercegovini dogodile su se ukupno 42.762 prometne nesreće, od čega 8.124 sa poginulim i ozlijeđenim osobama, a 34.638 nesreća s materijalnom štetom. U prosjeku je dnevno zabilježeno 117 prometnih nesreća.
Prometni stručnjaci upozoravaju da sigurnost u bh. na cestama se ne može popraviti samo strožim kaznama ili pojedinačnim zakonskim izmjenama, već da su potrebne sveobuhvatne reforme sustava sigurnosti prometa i bolja edukacija vozača.
Profesor Drago Ezgeta sa Sveučilišta u Sarajevu smatra da postojeći sustav treba temeljito reformirati i uskladiti s europskim standardima.
– Kako bi se vozači što bolje pripremili za sigurniju i odgovorniju uštedu u prometu, potrebno je pronaći i nove kanale edukacije za postojeće vozače koji bi usavršavanjem svojih znanja i vještina mogli poboljšati sigurnost u prometu, nove funkcionalnosti vozila, novi pristup rizicima u prometu i nove cjelovite poglede na sigurnost u prometu – naglasio je Ezgeta.
S druge strane, profesorica Ivana Lasić iz Srednje prometne škole u Mostaru upozorava kako problem nije samo u zakonima, već i u njihovoj provedbi na terenu.
– Trebalo bi pooštriti kazne za najteže prometne prekršaje poput vožnje pod utjecajem alkohola, prekoračenja brzine i korištenja mobitela tijekom vožnje, ali više ulagati u preventivnu edukaciju, kampanje i modernizaciju prometne infrastrukture – navodi.
Govoreći o mladim vozačima, Ezgeta smatra da je potrebno poboljšati pristup obuci kandidata za vozače i proširiti program edukacije kako bi se vozači što bolje pripremili za sigurnije sudjelovanje u prometu.
Prema statistici, upravo mladi vozači zbog nedostatka iskustva češće stradaju u prometnim nesrećama, a dodatni rizik predstavljaju noćna vožnja, neprilagođena brzina i korištenje mobitela u vožnji.
– Često nisu problem godine, već loša prometna kultura i nedovoljna provedba važećih zakona. Stroža pravila bez redovite i kvalitetne kontrole prometne policije često ne daju velike rezultate. Po mom mišljenju, fokus bi trebao biti na sigurnom i stvarnom stjecanju iskustva, a ne samo na strožim kaznama – smatra Lasić.
Kao jedno od mogućih rješenja navodi uvođenje probnih vozačkih dozvola, kakve postoje u pojedinim zemljama Europske unije.
Ezgeta upozorava i na nužnost uvođenja cjelovitog sustava nadzora zdravstvenog stanja vozača svih kategorija.
– Zakonom je potrebno definirati odgovornost zdravstvenih ustanova koje, prilikom utvrđivanja dijagnoza koje utječu na sposobnost upravljanja vozilom, te podatke dostavljaju nadležnim tijelima, kao i vozačima. Zakonom treba definirati i odgovornost vozača koji u slučaju promjene zdravstvenog stanja, privremene ili trajne, koja smanjuje sposobnost upravljanja vozilom, u takvim situacijama ne smiju upravljati motornim vozilom – naglašava Ezgeta.
Sugovornici se slažu da same novčane kazne nisu dovoljne bez veće prometne kulture, obrazovanja i učinkovitijeg provođenja zakona.
– Posljednja izmjena zakona koja regulira vožnju u pijanom stanju kod nas u BiH i dalje je tretira kao prekršaj, dok je u EU vožnja u pijanom stanju kazneno djelo – upozorava Ezgeta.