Geopolitičke napetosti na Bliskom istoku povećavaju neizvjesnost u opskrbi energentima, što se gotovo uvijek odražava na cijenu barela na svjetskim burzama.
Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje gotovo u potpunosti ovise o uvozu nafte i naftnih derivata, ovakva kretanja imaju izravne posljedice.
Kad gorivo poskupi, upozoravaju ekonomisti, gotovo je neizbježna lančana reakcija – skuplji transport, skuplja proizvodnja i u konačnici skuplji proizvodi na policama.
Upozorenja stručnjaka
Cijene goriva u Bosni i Hercegovini ponovno rastu, a prognoze ekonomista su nesigurne i pesimistične. Nestabilnost na svjetskom tržištu već se prelijeva i na domaće pumpe.
Stručnjaci upozoravaju da bi rast cijena goriva mogao izazvati novi val poskupljenja osnovnih proizvoda.
– Danas imate predsjednika najmoćnije države koji kaže: “Računali smo da ćemo ratovati barem do rujna”. Dakle, do rujna napadate Iran, a posljedice takvih napada su katastrofalne u smislu međunarodnih tokova nafte, kapitala i svega ostalog. Sve u svemu, to je jako loše i loše se odražava na obične ljude – rekao je sociolog prof. dr.sc. Drago Vuković za FTV.
Najprije će biti pogođeni sektori koji ovise o prometu i energiji. Poljoprivreda, industrija i proizvodnja hrane.
– Inflacija je na pomolu i cijene će sigurno rasti. Najprije je poskupjelo gorivo, a potom će najvjerojatnije poskupjeti pekarski proizvodi koji obično prvi prate takve trendove. Za ostalo ćemo vidjeti, ali je sigurno da će situacija biti teška – rekao je Jovan Vasilič, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača “Zvono” Bijeljina.
Posebno je osjetljiv sektor proizvodnje hrane. Rast cijena goriva povećava troškove obrade tla, transporta i distribucije, za što proizvođači upozoravaju da će dodatno pritisnuti cijene.
– Mislim da smo već u problemu i da ćemo biti u još većem, ako ne pokušamo postići dogovor da zaštitimo poljoprivrednike, odnosno da donesemo zakon o poticajima – rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
Cijene prijevoza i proizvodnje
Pekari ističu da poskupljenje goriva izravno poskupljuje transport i proizvodnju, ali da je još prerano procjenjivati koliko bi kruh i pekarski proizvodi mogli poskupjeti.
– Ne znamo što će drugi dobavljači učiniti, hoće li dizati cijene i za koliko. Kad oni podignu cijene, mi ćemo na temelju tih poskupljenja napraviti kalkulaciju i onda ćemo točno znati koliko će poskupjeti. U ovom trenutku ne bih nagađao da li će to biti deset ili dvadeset feninga – rekao je Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja pekara regije Bijeljina.
U zemlji u kojoj su primanja ograničena, a cijene hrane ionako visoke, svako novo poskupljenje dodatno opterećuje svakodnevni život građana.
– Došli smo u poziciju da živimo po principu “radi što znaš i umiješ”. Mislim da vam nitko ne može dati točnu procjenu kuda sve ovo ide – rekao je jedan od građana.
Stručnjaci upozoravaju da je u takvim situacijama važno spriječiti paniku i moguće nestašice na tržištu.
– Vlade mogu reagirati određenim interventnim uvozom, odnosno pokušati kroz proračun osigurati robu koje nemamo dovoljno na zalihama, kako bismo mogli intervenirati u slučaju eventualne nestašice, jer se upravo toga ljudi najviše boje – istaknuo je Vasilič.
Vuković je apelirao na građane da ne paničare.
– Apeliram na građane da ne paničare. Ova vrsta sukoba nije poput sukoba koji su bili karakteristični za naše prostore. Loše je što nam ovakvi sukobi utiču na standard, poskupljuju život i stvaraju osjećaj straha – kazao je Vuković.
Gdje je granica rasta cijena, za sada je teško procijeniti. Ono što je sigurno je da će i proizvođači i građani naredne mjesece dočekati s puno više opreza u planiranju troškova.