Rat ili iluzija: Netanyahu tvrdi da je promijenio Bliski istok – ali po koju cijenu?

Postoji nova i koordinirana inicijativa izraelskih vojnih i političkih čelnika da predstave postignuća rata s Iranom kao događaje koji su već promijenili Bliski istok, čak i bez promjene režima u Teheranu na koju se usredotočio izraelski premijer. BBC.

Benjamin Netanyahu pripremao se za ovaj sukob s Iranom desetljećima – njegova se duga politička karijera temeljila na obećanju da će obraniti Izrael od iranskog neprijatelja.

Iskoristivši priliku za izravan rat protiv režima, uz potporu najmoćnije vojske na svijetu, njegova retorika oko rata bila je ekstravagantna, opisujući ga kao “kampanju koja je sudbonosna za naše postojanje”.

Zapovjednik izraelske vojske operaciju je nazvao “akcijom da osiguramo svoje postojanje i našu budućnost na zemlji naših predaka za generacije koje dolaze”.

Jedan od Netanyahuovih bivših savjetnika za nacionalnu sigurnost opisao je rat kao “zlatnu priliku za promjenu smjera cijelog Bliskog istoka”.

– Ovo je kulminacija onoga što je (Netanyahu) pokušao preimenovati u Otkupiteljski rat, koji je, prema njemu, počeo 7. listopada 2023. A ovo je – ako ne posljednji, onda veliki rat protiv Irana – rekao je Neri Zilber, novinar iz Tel Aviva i savjetnik izraelskog think tanka Israel Policy Forum.

– Benjamin Netanyahu još uvijek prodaje ideju velike pobjede – dodao je, ističući da Izrael govori o mogućnosti promjene režima dugo nakon što je administracija Donalda Trumpa o tome prestala govoriti.

Promjena režima lišila bi mnoge izraelske regionalne neprijatelje – poput Hezbollaha u Libanonu ili Hamasa u Gazi – iranske imovine, obuke i oružja, što bi potencijalno promijenilo sigurnosnu situaciju u Izraelu.

Ali nakon atentata na iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Ali Khameneija u zračnom napadu i nakon opetovanih poziva iranskom narodu da iskoristi trenutak i pobuni se, Netanyahu je sada signalizirao da bi rat mogao završiti dok je režim na vlasti.

Na svojoj prvoj tiskovnoj konferenciji od početka rata rekao je Izraelcima da je kampanja bombardiranja već promijenila ravnotežu snaga na Bliskom istoku u korist Izraela.

– Već sada sa sigurnošću možemo reći – ovo više nije isti Iran, ovo više nije isti Bliski istok, a ovo više nije isti Izrael – istaknuo je.

Neki u Izraelu će ovo protumačiti kao znak da se od zemlje traži da prekine rat, budući da rastuće cijene nafte vrše pritisak na američku administraciju da zahtijeva prekid sukoba.

Snažna potpora Izraela ovom ratu djelomično se temeljila na ideji da bi se time okončale ponovljene kampanje protiv Irana i njegovih saveznika diljem regije.

Nakon posljednjeg rata protiv Irana u lipnju 2025., izraelski premijer proglasio je “povijesnu pobjedu” koja će “trajati generacijama”, tvrdeći da su uklonjene “dvije egzistencijalne prijetnje” – nuklearno oružje, koje Iran poriče da razvija, i balističke rakete.

Izrael se vratio u rat samo osam mjeseci kasnije, dok je Iran ubrzano obnavljao svoj raketni program i planirao ga premjestiti – zajedno sa svojim nuklearnim programom – duboko u podzemlje. Netanyahu se sada suočava s pitanjem: bez promjene režima u Teheranu, koliko će brzo doći do sljedećeg sukoba?

Vojni dužnosnici kažu da je šteta iranskim programima oružja ovaj put daleko veća nego prije — usmjerena na proizvodna mjesta, vodstvo, skladišta projektila i lansirne rampe.

“Neki od učinaka su trajni, a neki su polutrajni”, rekao je potpukovnik Nadav Shoshani, glasnogovornik Izraelskih obrambenih snaga, opisujući cilj vojske kao uklanjanje prijetnji “na dulje vremensko razdoblje”.

General bojnik Yaakov Amidror, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost i viši istraživač na Jeruzalemskom institutu za strategiju i sigurnost, kaže da čak i bez iranskog naroda na ulicama, Izrael može postići ključne ciljeve oslabljivanjem režima dovoljno da ne predstavlja prijetnju.

– Kad bismo uspjeli postići promjenu režima, to bi promijenilo Bliski istok. Ali znamo svoja ograničenja – nismo velesila i moramo biti skromni u svojim odlukama – naglasio je.

Odgovarajući na izvješća o unutarnjim napetostima u Iranu, Yedioth Ahronoth, jedan od vodećih izraelskih dnevnih listova, rekao je da su neimenovani vojni dužnosnici primijetili prve znakove napetosti unutar Revolucionarne garde i izolirane slučajeve dezerterstva.

Netanyahu je sugerirao da, nakon što je stvorio uvjete za promjenu režima, Izrael sada može povući svoje snage i čekati da unutarnji pritisci u Iranu uzmu danak.

Međutim, postoji politički rizik za Netanyahua ako dopusti da režim ostane netaknut.

Analitičar Neri Zilber upozorava da postoji opasnost da bi Netanyahuove grandiozne izjave o “totalnoj pobjedi” nad iranskom mrežom saveznika mogle biti prazne i bombastične.

– Hamas još uvijek kontrolira otprilike pola Gaze. Hezbollah sada pruža puno veći otpor nego što su mnogi ovdje očekivali nakon primirja 2024., a nakon rata protiv Irana u lipnju prošle godine Izrael i SAD ponovno su u još većem sukobu s Iranom, rekao je.

– Upravo tu leži opasnost za Netanyahua – da mu obećanja iz prošlosti dođu glave, te da ni sadašnja kampanja, koja se vodi s najmoćnijom vojskom na svijetu, zapravo ne donosi rezultate koje je obećao izraelskoj javnosti – rekao je.

Izraelski neriješeni sukobi s Hamasom i Hezbollahom na vlastitim granicama podsjetnik su na ograničenja vojne moći, čak i nakon dramatične promjene u obrambenoj strategiji Izraela nakon napada Hamasa 7. listopada 2023.

– Želimo biti u poziciji u kojoj nikakva prijetnja ne može rasti na našim granicama – rekao je Amidror.

– Preventivni ratovi trebaju biti alat kojim se koristimo kada identificiramo prijetnju koja postaje sve jača.

Međutim, povijest pokazuje da je započeti rat mnogo lakše nego završiti.

Izrael trenutno vodi drugu frontu protiv Hezbollaha u Libanonu, nakon što je iranski saveznik reagirao na Khameneijevo ubojstvo i pridružio se iranskim napadima na Izrael.

Nakon desetljeća sukoba s Hezbollahom i žestoke kampanje 2024. koja je oslabila skupinu, mnogi u Izraelu vide trenutnu situaciju kao priliku za uklanjanje prijetnje sa sjeverne granice jednom zauvijek.

Izraelske snage guraju se u južni Libanon u, kako se naziva, obrambenoj operaciji, ali načelnik stožera, general-pukovnik Eyal Zamir, rekao je da je cilj razoružati Hezbollah i da su “upornost i strpljenje” sada najvažniji.

– To će zahtijevati značajno vrijeme – rekao je, opisujući sadašnji sukob kao “rat naše generacije: kritičan rat, odlučujući rat koji će odrediti našu budućnost i sigurnost za mnogo godina.”

Visoki vojni dužnosnici dodaju da je među planovima koji se razmatraju i kopnena invazija na veliki dio libanonskog teritorija.

Ključno je pitanje hoće li Izrael nastaviti rat na ovoj fronti, čak i ako Washington pozove na prekid kampanje u Iranu, te može li vojna prednost – bilo u Gazi ili Libanonu – donijeti mir bez pouzdanih političkih partnera i dogovora.

Unatoč općoj ratnoj iscrpljenosti nakon više od dvije godine konstantnog sukoba, javno mnijenje u Izraelu i dalje snažno podržava ovaj regionalni rat.

Očekuje se da će Benjamin Netanyahu iskoristiti trenutnu situaciju za jačanje svog političkog položaja nakon sigurnosnih propusta koji su doveli do napada 7. listopada i za ubrzavanje izbora zakazanih za kraj godine.

Takozvani Rat iskupljenja, koji je Netanyahu pokrenuo nakon tih napada, već je promijenio Bliski istok i doveo Izrael u izravan sukob s neprijateljem u Teheranu.

Netanyahu je izgradio karijeru na obrani od iranske prijetnje. Sada se suočava s novim političkim poglavljem nakon ovog sukoba, bez obzira na to ostaje li prijetnja.