Dragan Čović, dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i čelnik HDZ-a, predložio je u četvrtak parlamentarcima da izvrše pritisak na visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da povuče odluke o državno vlasništvo.
Prijedlog je uslijedio nakon što je ministar pravde BiH Davor Bunoza, odgovarajući na Čovićevo pitanje, istaknuo da postoje ozbiljni problemi lokalnih zajednica zbog neuređenosti državne imovine, a problemi su povlačenje investicija, nemogućnost investiranja, nemogućnost izgradnje objekata, stambenih zgrada, bolnica, cesta i slično.
Zabranu raspolaganja državnom imovinom do donošenja zakona o državnoj imovini OHR je usvojio 2005. godine. Izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2022. godine, koje je uveo visoki predstavnik Christian Schmidt, zabrana je proširena na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište.
Uz napomenu da ne postoji politički ambijent za donošenje zakona o državnoj imovini na razini BiH, da se radi o milijardama maraka, Čović je ustvrdio da autentično tumačenje visokog predstavnika, posebno kada je riječ o gradskom zemljištu, ne bi bilo dovoljno, kako sugerira Bunoza.
– Predlažem da izvršimo pritisak na onoga tko je nametnuo ova privremena rješenja, da ih povuče, da naše gospodarstvo može normalno raditi i razvijati se, da se u njega može ulagati dok politika ne bude dovoljno zrela, svjesna i odgovorna da donese adekvatan zakon – rekao je Čović.
Što o Čovićevom pozivu misle ostali saborski zastupnici?
Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Parlamentu BiH, istaknuo je kako se prijedlog predsjednika HDZ-a pokušava opravdati razvojem gospodarstva.
– Naravno, treba učiniti sve da se olakša razvoj lokalnih zajednica i ulaganja u BiH, a ako gledamo i taj aspekt pitanja državne imovine, svi trebaju podržati prijedloge koji to omogućavaju. Ali ne manje važno je i pitanje vladavine prava kao temeljnog principa svake demokratske države, što između ostalog podrazumijeva provedbu nekoliko odluka Ustavnog suda BiH kojima se obvezuje Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine da donese Zakon o državnoj imovini – kazao je Špago za Faktor.
Kazao je kako smatra da je bolje da visoki predstavnik donese zakon o državnoj imovini na principima prijedloga zakona koji je više puta bio u proceduri u Parlamentarnoj skupštini BiH.
– Valja napomenuti da su zastupnici HDZ-a na posljednjoj sjednici Ustavnog povjerenstva bili protiv prijedloga zakona o državnoj imovini i time pokazali da nisu zainteresirani za rješavanje ovog pitanja, već je ovaj prijedlog (Čovićev) više u funkciji zaštite pojedinih kadrova HDZ-a na lokalnoj razini zbog nezakonitog korištenja i raspolaganja državnom imovinom (načelnici Stoca, Gruda i drugi) – zaključio je Špago.
Na pitanje državne imovine osvrnuo se u izjavi za medije i predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović (NiP).
– Jedna od najboljih stvari koja se dogodila je zakon koji je visoki predstavnik donio 2005. godine, jer u Bosni i Hercegovini nema vladavine prava. Sve razine vlasti preuzimaju pravo raspolaganja državnom imovinom na način kako to dopuštaju propisi na lokalnoj, entitetskoj, kantonalnoj ili općinskoj razini. U presudama Ustavnog suda BiH naglašeno je da se to ne smije činiti. Sada se vrši pritisak da se povuče taj zakon visokog predstavnika kako bi se preostala državna imovina opljačkala – smatra Ademović.