Američki predsjednik Donald Trump razgovarao je o “nizu opcija” za preuzimanje Grenlanda, uključujući upotrebu vojne sile, priopćila je Bijela kuća.
Bijela kuća rekla je za BBC da je preuzimanje Grenlanda – poluautonomne regije članice NATO-a Danske – “prioritet nacionalne sigurnosti”.
Ova izjava uslijedila je samo nekoliko sati nakon što su europski čelnici objavili zajedničku izjavu u kojoj su stali uz Dansku koja se protivi Trumpovim ambicijama prema ovom arktičkom otoku, piše BBC.
Trump je tijekom vikenda ponovio da Sjedinjene Države “trebaju” Grenland iz sigurnosnih razloga, što je potaknulo dansku premijerku Mette Frederiksen da upozori da bi svaki američki napad značio kraj NATO-a.
Bijela kuća je u utorak rekla: “Predsjednik i njegov tim razmatraju niz opcija za postizanje ovog važnog vanjskopolitičkog cilja, a naravno korištenje američke vojske uvijek je jedna od opcija koje su dostupne vrhovnom zapovjedniku.”
NATO se obvezao pomoći u slučaju vanjskog napada
NATO je transatlantski vojni savez u kojem se saveznici obvezuju pomoći jedni drugima u slučaju vanjskog napada.
U utorak je šest europskih saveznika izrazilo podršku Danskoj.
– Grenland pripada svojim građanima i samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa – naveli su u zajedničkoj izjavi čelnici Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Španjolske i Danske.
Istaknuvši da su jednako zainteresirani za sigurnost Arktika kao i SAD, europski potpisnici istaknuli su da se to mora postići zajednički, preko saveznika u NATO-u, uključujući i Sjedinjene Američke Države.
Također su pozvali na “poštivanje načela Povelje Ujedinjenih naroda, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica”.
Premijer Grenlanda pozvao je na poštovanje i dijalog
Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen pozdravio je izjavu i pozvao na “dijalog pun poštovanja”.
– Dijalog se mora voditi uz poštivanje činjenice da se status Grenlanda temelji na međunarodnom pravu i načelu teritorijalne cjelovitosti – rekao je Nielsen.
Pitanje budućnosti Grenlanda vratilo se u fokus nakon američke vojne intervencije u Venezueli, tijekom koje su elitne snage uhitile predsjednika Nicolása Madura i odvele ga u New York da se suoči s optužbama za trgovinu drogom i oružjem.
Dan nakon te akcije Katie Miller – supruga jednog od Trumpovih viših savjetnika – objavila je na društvenim mrežama kartu Grenlanda u bojama američke zastave s natpisom “USKORO”.
Njezin suprug Stephen Miller rekao je u ponedjeljak da je “službeni stav američke vlade da Grenland treba biti dio SAD-a”.
Na pitanje CNN-a isključuje li SAD upotrebu sile za aneksiju Grenlanda, Miller je odgovorio: “Nitko se neće boriti sa SAD-om oko budućnosti Grenlanda”.
Grenland, koji ima oko 57.000 stanovnika, uživa široku autonomiju od 1979., iako obrana i vanjska politika ostaju odgovornost Danske.
Protivljenje Grenlanđana da postanu dio SAD-a
Iako većina Grenlanđana podupire konačnu neovisnost od Danske, ankete pokazuju snažno protivljenje ulasku u sastav Sjedinjenih Država, koje već imaju vojnu bazu na otoku.
Morgan Angaju (27), Inuit iz Ilulissata na zapadu zemlje, rekao je za BBC da je “zastrašujuće čuti vođu slobodnog svijeta kako se smije Danskoj i Grenlandu i govori o nama kao da smo nešto što treba prisvojiti”.
– Mi smo već vlasništvo naroda Grenlanda. Kalaallit Nunaat znači zemlja grenlandskog naroda – rekao je.
Dodao je da se boji onoga što bi moglo uslijediti – pitajući se hoće li grenlandski premijer doživjeti istu sudbinu kao Maduro ili čak da bi SAD mogao “napasti našu zemlju”.
Kupnja Grenlanda
Neimenovani visoki američki dužnosnik rekao je Reutersu da opcije uključuju izravnu kupnju Grenlanda ili sklapanje Sporazuma o slobodnom pridruživanju s tim teritorijem.
Kao odgovor, glasnogovornik State Departmenta rekao je za BBC da su SAD “spremne izgraditi dugotrajne komercijalne odnose koji će koristiti američkom narodu i narodu Grenlanda”.
– Naši zajednički protivnici sve su aktivniji na Arktiku. To je zabrinutost koju dijele Sjedinjene Države, Kraljevina Danska i NATO saveznici – rekao je.
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je zastupnicima na brifingu iza zatvorenih vrata u ponedjeljak da administracija ne planira invaziju na Grenland, ali je spomenuo mogućnost kupnje otoka od Danske, izvještava Wall Street Journal.
Žele hitan sastanak s Rubiom
Grenland i Danska su prethodno rekli da su zatražili hitan sastanak s Rubiom kako bi razgovarali o američkim tvrdnjama.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen rekao je da bi razgovor s prvim američkim diplomatom trebao razjasniti “određene nesporazume”.
Republikanski senator iz Missourija Eric Schmitt naglasio je sigurnosni aspekt u intervjuu za BBC: “Mislim da su trenutno samo u fazi razgovora. Nadam se da će Europa shvatiti da je jaka Amerika dobra stvar – dobra za zapadnu civilizaciju.”
Već u svom prvom predsjedničkom mandatu 2019., Trump je iznio ideju da SAD preuzme Grenland kao strateško uporište na Arktiku, rekavši: “U osnovi, to je veliki posao s nekretninama.”
Zanimanje Rusije i Kine za ovaj otok raste, jer ima neiskorištene zalihe rijetkih metala, a otapanje leda otvara mogućnost novih trgovačkih ruta.
U ožujku je Trump rekao da će Amerika “ići koliko god treba” da preuzme kontrolu nad teritorijem.
Na saslušanju u Kongresu prošlog ljeta, ministar obrane Pete Hegseth je upitan ima li Pentagon planove zauzeti Grenland silom ako bude potrebno, a on je odgovorio da “postoje planovi za svaku nepredviđenu situaciju”.