Od travnja se vodi istraga protiv austrijskog državljanina kojeg se sumnjiči da je tijekom rata u BiH putovao u glavni grad Sarajevo i iz snajpera ustrijelio tamošnje civile (slučaj poznat kao Sarajevski safari), potvrdilo je u ponedjeljak austrijsko Ministarstvo pravosuđa.
Informacija proizlazi iz zastupničkog upita Alme Zadić, bivše ministrice pravosuđa i sadašnje glasnogovornice Zelenih za pravosuđe.
– Austrijsko tužiteljstvo od 25. travnja 2026. godine vodi istragu protiv jednog austrijskog državljanina, kao i protiv još jednog, za sada nepoznatog počinitelja, u vezi s mogućim sudjelovanjem u takozvanim ‘snajperskim turama’ u Sarajevu tijekom rata u BiH – navodi se u odgovoru Ministarstva pravosuđa, koji objavljuje austrijski list Der Standard.
Zadić je izrazio zadovoljstvo zbog pokretanja istrage.
– Dojave o ovim neljudskim djelima duboko su me potresle, kao i mnoge druge ljude. U slučaju ovih optužbi, radi se o najtežim ratnim zločinima koji se moraju istražiti. Moraju se u potpunosti istražiti i obraditi. Ne smije biti mjesta nekažnjivosti – rekla je.
Kako stoji u istrazi, kažu u Ministarstvu pravosuđa, još se ne mogu dati informacije. No, nije riječ o preliminarnim provjerama, već o službenom istražnom postupku tužiteljstva, što znači da protiv tog čovjeka postoje opravdane sumnje. Nejasno je na kojim se kaznenim djelima temelji istraga. Više javno tužiteljstvo u Beču je na upit Standarda o ovom slučaju odgovorilo da “zbog taktičkih razloga istrage trenutno ne može dati nikakve informacije”.
Slučaj poznat i kao “Sarajevski safari” pokrenuo je talijanski novinar i pisac Ezio Gavazzeni, čije je obraćanje tužiteljstvu u Milanu dovelo do otvaranja istrage protiv osoba koje su tijekom rata u BiH plaćale vikend snajperske ture za strijeljanje civila u Sarajevu.
Opsada Sarajeva počela je 5. travnja 1992., a završila 29. veljače 1996. Trajala je 1425 dana. Procjenjuje se da je tijekom opsade na grad ispaljeno približno 500.000 projektila. Na grad je dnevno u prosjeku ispaljeno 329 granata.
Za to vrijeme blizu 350.000 stanovnika svakodnevno je bilo izloženo vatri pripadnika bivše JNA i paravojnih formacija, a kasnije i pripadnika tadašnje Vojske Republike Srpske, iz gotovo svih vrsta naoružanja, s položaja smještenih na okolnim brdima.
Tijekom opsade stradao je 11.541 građanin Sarajeva, među kojima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, gotovo četiri petine od ukupnog broja poginulih, ubijeno je u prve dvije godine rata.
Za teroriziranje civila tijekom opsade Sarajeva u razdoblju od 1992. do 1995., između ostalih, Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove osudilo je na doživotni zatvor ratnog zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića i ratnog predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića. Zapovjednika Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a Stanislava Galića Haški tribunal osudio je na doživotnu kaznu zatvora zbog opsade Sarajeva, a osuđeni su i Dragomir Milošević i Momčilo Perišić, također visoki časnici VRS-a.