Nakon što je Vlada Federacije BiH utvrdila i Parlamentu FBiH uputila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija BiH i Hrvatske”, s prijedlogom da se isti razmotri i usvoji po hitnom postupku, još jednom se pokazalo da Vlada FBiH nema ni najmanje senzibiliteta u zaštiti energetskih državnih projekata i državnih kompanija, već prema direktivama Dragana Čovića ispunjava želje, pa i u ovom projektu koji je od ključne važnosti za sigurnost opskrbe BiH prirodnim plinom i diverzifikaciju izvora opskrbe. saopćeno je iz Stranke za BiH.
– Očito se postavlja pitanje stvaraju li se ovim izmjenama zakona i preduvjeti za nametanje tvrtke Amira Grossa Kabirija u trgovini plinom umjesto Energoinvesta, koji je u veljači ove godine potpisao Memorandum o razumijevanju kojim se osigurava okvir za dugoročnu opskrbu prirodnim plinom – istaknuli su.
Postavljaju pitanje je li cilj ove Vlade FBiH urušiti energetski sektor Federacije BiH na način da umjesto dvije državne tvrtke “ubaci” dvije privatne, a sve pod marketinškom parolom hitnosti uređenja energetskog sektora?
– Naime, uključivanje Dodikovih lobista za ukidanje sankcija kojima je bio izložen dovodi u pitanje stvarne namjere realizacije projekta Južne interkonekcije, posebno imajući u vidu da se u zakonu izravno proziva tvrtka AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je osnovana prije nešto više od pola godine.
Navedena tvrtka ima sjedište na adresi na kojoj se nalazi poslovna zgrada, a koja je ujedno i adresa za stotine tisuća tvrtki koje tu lokaciju koriste kao komercijalni registrirani agent za svoja društva s ograničenom odgovornošću, iz čega proizilazi da ova tvrtka nema ama baš nikakve kompetencije niti znanja u realizaciji plinskih projekata i projekata iz energetskog sektora – ističu iz SBiH.
Uklonio dio o upravljanju
S tim u vezi, dodaju, iz izmjena Zakona izbačen je dio koji se odnosi na upravljanje izgrađenim plinovodom, što potvrđuje te tvrdnje, a prvobitni plan davanja koncesije ovoj tvrtki sada je samo opcija u izmjenama Zakona.
– Kako Vlada FBiH gleda na ovaj projekt najbolje govori činjenica da su kroz izmjene i dopune ovog zakona derogirane odredbe Aneksa 9 Daytonskog sporazuma, koje su predviđale osnivanje javnih poduzeća u BiH na projektima i uslugama od zajedničkog interesa za oba bh. entiteta.
Umjesto da se inzistira na formiranju javne korporacije u BiH, kako je to uređeno u elektroenergetskom sektoru i sektoru željezničkog prometa, te javnim emiterima, sada imamo situaciju da se po prvi put napušta ovaj koncept na način da se kroz Zakon imenuje privatna kompanija za realizaciju projekta, čime se narušava koncept javne korporacije u sektoru prirodnog plina – ističu u priopćenju.
Navedeno se smatra pravim pravnim presedanom koji se sutra potencijalno može koristiti kao argument za raspuštanje već formiranih javnih poduzeća u Bosni i Hercegovini.
– Ujedno, izmjenama i dopunama Zakona predviđeno je da nositelj ulaganja u postupku rješavanja imovinsko-pravnih odnosa nema obvezu plaćanja naknade za izvlaštene nekretnine Federaciji BiH, kantonima, gradovima, općinama, javnim poduzećima ili javnim ustanovama, čime se također stvara pravni presedan da se privatno poduzeće oslobodi te obveze, i to na nekretninama koje podliježu zabrani raspolaganja odlukom Visokog suda. predstavnik u BiH.
Uz sve navedeno, Vlada FBiH izgradnju plinovoda dodjeljuje privatnom subjektu, iako nije riješila prethodno pitanje, niti se vode aktivnosti u resornom Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije oko toga tko će garantirati kreditni aranžman koji će dati navedena tvrtka, te se postavlja pitanje hoće li to dodatno opteretiti proračun FBiH, ili što je još važnije, pod kojim uvjetima – prema SBiH.
Kako ističu, resorno ministarstvo barem treba znati da međudržavni sporazum nije bitna osnova za realizaciju projekta, jer je on samo izraz političke volje, dok projekt interkonekcijskih plinovoda počinje definiranjem tzv. Ugovora o prekograničnom kapacitetu, koji trebaju usuglasiti i potpisati dva operatora sustava uz suglasnost regulatornih tijela.
Posalu se pristupilo samo s jednim ciljem
– Neminovno je usklađivanje pitanja kao što su mjesto priključka na plinovod, zakup kapaciteta, tehnički standardi, uravnoteženje, jamstva i cijeli niz drugih bitnih pitanja, jer kao da svi zaboravljaju da je susjedna Hrvatska kao članica EU to posebno dužna učiniti.
Iz svega navedenog vidljivo je da se ovom poslu pristupilo samo s jednim ciljem, a to je da se izmjenama i dopunama Zakona odredi tvrtka koja će graditi plinovod i koja će kreditnim aranžmanom tražiti odgovarajuća jamstva, dok je ono što je međunarodna interkonekcija zanemareno i gurnuto u drugi plan. Da bi plinovod kao infrastruktura uopće funkcionirao, netko njime mora upravljati i dobiti status operatora transportnog sustava (TSO), što još nije utvrđeno i ne zna se tko bi to bio, što jasno potvrđuje da je Vlada FBiH odustala od modela javnih poduzeća, te se upustila u avanturu koja može dovesti u pitanje i već uspostavljena javna poduzeća – tvrde u SBiH.
Iz svega navedenog, Stranka za BiH, kako ističu, neće podržati predložene izmjene i dopune Zakona, jer, navode, prvenstveno ne žele sudjelovati u derogiranju Daytonskog sporazuma, niti u napuštanju koncepta koji podrazumijeva da se transport prirodnog plina regulira kroz Aneks 9 Daytonskog sporazuma, na način da se javna usluga transporta plina regulira na način na koji je to već učinjeno u elektroenergetskom sektoru kroz formirani Elektroprijenos, državna tvrtka.
– Stranka za Bosnu i Hercegovinu je nedvosmislena u opredjeljenju da s međunarodnim partnerima, uključujući i američku administraciju u BiH, radi na unapređenju Daytonskog sporazuma, a ne na njegovom urušavanju, te na poboljšanju energetske sigurnosti svih građana u BiH, dok je rješavanje ovako važnih državotvornih pitanja prepuštena Trojci na odlasku – zaključuju u priopćenju.