Središnje izborno povjerenstvo (SIP) BiH danas je većinom glasova izglasalo Odluku o izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama glasačkog listića, uključujući i tekst u glasačkom listiću za izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na koju je bilo primjedbi.
Tekst na glasačkom listiću bit će “Predsjedništvo Bosne i Hercegovine – bošnjački član”, “Predsjedništvo BiH – hrvatski član”, “Predsjedništvo BiH – srpski član”.
Protiv ove odluke bili su članovi CIK-a Suad Arnautović i Željko Bakalar. Za su bili Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a, te članovi Irena Hadžiabdić, Ahmet Šantić i Vlado Rogić.
– Ova formulacija je u suprotnosti s odredbama Ustava i izbornog zakona. Njima je precizirano da se iz bosanskohercegovačkog entiteta FBiH kao jedinstvene izborne jedinice izravno bira po jedan član – Bošnjak i jedan Hrvat, a iz entiteta RS, također kao jedinstvena izborna jedinica, izravno se bira po jedan član iz reda srpskog naroda. U Ustavu i Izbornom zakonu ne postoji termin srpski član – rekao je Arnautović.
Istaknuo je kako je nedvojbeno da se odredbe Ustava moraju striktno primjenjivati.
– Imenica Bošnjak, Hrvat, Srbin označava osobu, pojedinca, a u ovom slučaju odgovara na pitanje ko se bira u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Navođenje posvojnih pridjeva označava pripadanje, a ne predstavljanje i odgovara na pitanje čiji je. Predlaže se da se u ovo tijelo bira bošnjački, hrvatski i srpski član, odnosno da se biraju predstavnici naroda, što nije ispravno niti je u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom. Jedina ispravna formulacija je birati pripadnike naroda, člana Predsjedništva BiH – Bošnjak/Hrvat/Srbin – istaknuo je Arnautović.
Njegova dodatna primjedba, kako je rekao, odnosi se na označavanje jedne izborne jedinice – Federacije BiH, sa dva broja, dva brojčana znaka.
– Postoje samo dvije izborne jedinice, FBiH i RS, i kao takve se moraju numerički označiti – dodao je Arnautović.
Na kraju je kazao kako “izražavam sumnju da se radi o naizgled tehničkim rješenjima, ali rješenjima koja su suprotna Ustavu i Izbornom zakonu i imaju duboku političku pozadinu”.
– Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastoji se od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se biraju neposredno s teritorija Federacije, i jednog Srbina, koji se bira neposredno s teritorija Republike Srpske – stoji u Ustavu Bosne i Hercegovine.
Dio Ustava Bosne i Hercegovine
Na isti način je formuliran iu Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine.
– Članove Predsjedništva BiH, koji se neposredno biraju s područja Federacije BiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji BiH… Člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji se bira neposredno s područja Republike Srpske – jednog Srbina, biraju birači upisani u Središnji birački popis. Popis birača za glasanje u Republici Srpskoj – stoji u Izbornom zakonu BiH.
Članak 8.1. Izbornog zakona BiH
Vlado Rogić je odgovorio kako je odluka apsolutno utemeljena na Ustavu i Izbornom zakonu.
– Ako pročitate članak 8.1 izbornog zakona, naći ćete upravo odrednicu bošnjački i hrvatski član, odnosno kandidat. U članku 5. Ustava, kada se pročita do kraja, naći ćete točnu definiciju bošnjačkog, hrvatskog i srpskog članka – tvrdi Rogić.
Dodao je da je to riješeno od Daytonskog sporazuma na isti način do danas.
– Mi se tako ponašamo 30 godina, a Arnautović, kada je bio predsjednik CIK-a, do danas to nije problematizirao, nego je čak i potpisao. Zašto to sada postaje problem, vjerojatno zbog nekih kandidata – rekao je Rogić.
Kazao je i da su potrebne dvije oznake za FBiH.
– Protiv sam centralizacije i izdizanja svega na državnu razinu, što je nepotrebno. Kad bi stavili jednu marku za FBiH, centralizirali bi i ispali jednu utrku. Imamo utrku za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva – dodao je Rogić.
Arnautović je reagirao rekavši da nije očekivao da će ga kolega tako vrijeđati, te da je negirao da se njegova rasprava odnosila na kandidata.
– Ovo je principijelna primjedba koju sam dao i 2022. godine. I tada sam je osporavao, ali kao predsjednik moram potpisati ono što je odluka većine – dodao je Arnautović, te upitao gdje je u članku 8.1. “Srpski član” piše u izbornom zakonu.
Dio člana 5. Ustava Bosne i Hercegovine
Ahmet Šantić citirao je ranije odluke u kojima se spominju hrvatski, srpski i bošnjački član Predsjedništva BiH.
– Možda bi najsretnija formulacija bila da se radi o članu Predsjedništva iz bošnjačkog/hrvatskog/srpskog naroda. S obzirom na to da to dosad nije učinjeno, podržavam normu koja je do sada bila – dodao je Šantić.
Nije bilo primjedbi na izgled, sadržaj, svojstva i karakteristike glasačkog listića za ostale razine vlasti.