Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona usvojila je danas u Mostaru na zasjedanju izmjene i dopune Proračuna HNK za 2025. godinu u iznosu od 426.313.000 konvertibilnih maraka, kao i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Proračuna HNK za 2025. godinu.
Usvojen je i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama s Tarifom.
Kako je istaknuto, ove su izmjene bile nužne kako bi se u relevantne odredbe uvela mogućnost bezgotovinskog plaćanja sudskih pristojbi, što će doprinijeti većem stupnju pravne sigurnosti i pristupa pravdi za građane, sukladno strateškim dokumentima, načelima digitalne transformacije javne uprave i općem interesu modernizacije javnih usluga.
Predsjedatelj Hrvatskog državnog sabora Džafer Alić izjavio je da se rebalans proračuna donosi na samom kraju fiskalne godine kako bi se uskladili rashodi, prvenstveno u dijelu plaća i naknada zaposlenih u obrazovanju, Ministarstvu unutarnjih poslova, te ostalim proračunskim korisnicima. Kako je naveo, riječ je o preraspodjeli sredstava u iznosu od oko šest milijuna konvertibilnih maraka, uključujući i povećanje osnovice plaća državnih službenika za pet posto od 1. listopada, sukladno potpisanim kolektivnim ugovorima.
Zamjenik predsjedavajućeg Hrvatskog državnog sabora Tomislav Martinović istaknuo je da se rebalansom proračuna usklađuju prihodi i rashodi, pri čemu se najveći dio korekcija odnosi na sektor obrazovanja zbog prekoračenja planiranih sredstava. Upozorio je i na problem koji je nastao nakon odluke Ustavnog suda Federacije BiH, kojom je osporen dio Zakona o vodama, čime je Kanton ostao bez značajnih prihoda od naknada za korištenje voda.
Ministar finansija HNK Adil Šuta rekao je da je Vlada HNK pripremila rebalans budžeta u iznosu od 426,313 miliona KM, kojim su predviđena sredstva za plaće, naknade i otpremnine, te da Kanton uredno izmiruje sve obaveze bez dodatnog zaduživanja.
Naglasio je da odluka Ustavnog suda Federacije BiH u vezi sa Zakonom o vodama godišnje uskrati Kantonu između 12 i 15 milijuna KM prihoda.
Govoreći o nadoknadi tih sredstava, Šuta je istaknuo da Hercegovačko-neretvanski kanton, unatoč činjenici da se gotovo sav hidroenergetski potencijal Federacije BiH nalazi na njegovom teritoriju, od toga nema izravne financijske koristi.
Dodao je da će Vlada, sukladno važećim zakonskim propisima, raditi na donošenju novih i izmjeni postojećih rješenja kako bi se osigurala fiskalna stabilnost, uz realno planiranje proračuna i odgovoran ulazak u 2026. godinu.