Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH prekinuta je jer se nakon tražene pauze na sjednicu nisu vratili izaslanici SNSD-a (Nikola Špirić i Sredoje Nović) i HDZ-a (Dragan Čović, Marina Pendeš i Zdenko Ćosić), čime je onemogućen kvorum.
Na sjednicu se nije vratio ni delegat Ilija Cvitanović (HDZ 1990).
Delegati SNSD-a zatražili su pauzu. Razlog tome je što je nekoliko izaslanika oporbenih stranaka predložilo dopune dnevnog reda, odnosno stavljanje na dnevni red izmjena i dopuna nekoliko zakona, što je, kako su i sami istaknuli, njihovo poslovno pravo.
Protiv dopune dnevnog reda bili su Dragan Čović (HDZ), prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda, a potom i Nikola Špirić (SNSD), drugi zamjenik predsjedatelja.
Slično kao i Čović, Špirić je pozvao sve izaslanike da se sjednica održi s dnevnim redom kakav je predložio kolegij, rekavši da je on teškom mukom utvrđen.
– I sve točke koje su delegati danas predložili (kao dopunu) da budu na idućoj sjednici. Vi kažete datum – rekao je Špirić, pa zaprijetio da će svatko koristiti mehanizme koji su mu na raspolaganju.
Nakon toga je i predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović (NiP) predložio dopunu dnevnog reda, što je isprovociralo Špirića.
– Bilo je potrebno puno truda da se definira ova agenda. Predlažem da sve točke budu sutra ili prekosutra. To je jedino rješenje kako se ne bi ugrozio dnevni red, koji je bitan, da članovi kolegija i šefovi klubova sjednu i vide kako da Dom naroda radi produktivnije u odnosu na dnevni red. Sada predsjedavajući izlazi i predlaže amandman. To nije pomoglo, iako to ne sporim. Ako nema razumijevanja, neka se svatko ponaša kako mu savjest nalaže, Poslovnik i Ustav – zaključio je Špirić odmah nakon što je u ime Kluba Srba zatražena stanka nakon koje se nisu vratili.
Prije Špirića, Čović je delegatima poručio i da, ako budu uvjetovali, “činjenica je da će biti prekida sjednice, pauza, odnosno da nećemo imati kvorum, a mogli smo usvojiti stotinjak točaka”.
Među točkama dnevnog reda koje je Kolegij usuglasio je nekoliko europskih zakona iz oblasti intelektualnog vlasništva zaprimljenih od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ali i dva zakona ključna za otvaranje pristupnih pregovora BiH i Europske unije. Riječ je o zakonu o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH i izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, koje su predložili članovi kolegija Doma naroda.
No očito je bilo važnije spriječiti dopunjavanje dnevnog reda nego usvajanje europskih zakona.
Predložene izmjene i dopune dnevnog reda vjerojatno bi imale podršku većine delegata, što bi značilo raspravu i glasovanje o zakonima koje predlažu delegati uglavnom iz opozicije, osim ako SNSD i/ili HDZ ne napuste sjednicu prije glasanja, što ne bi bilo prvi put.
A kao dodatak predlaže se sljedeće:
izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je Zastupnički dom usvojio u prosincu, a odnose se na nove izborne tehnologije, izmjene Izbornog zakona koje bi dijaspori omogućile online glasovanje, izmjene Zakona o OSA-i, izmjene Zakona o PDV-u, izmjene Zakona o trošarinama i izmjene Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda koje se odnose na unapređenje željezničkog prometa, izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara BiH koje je usvojio Zastupnički dom, a tiču se izbora ministara ako to predsjedatelj nije učinio (slučaj neimenovanja ministra sigurnosti BiH), izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama koje su također davno usvojene u Zastupničkom domu, izmjene i dopune Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama koje su usvojene u Domu. Zastupnici i zabrinuti oko preciziranja povrata arbitražnog duga u slučaju mogućih afera poput Viadukta, zakona o regulatoru električne energije.