Šef Delegacije Europske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca objavio je novu kolumnu posvećenu Planu rasta povodom izjave ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Srđana Amidžića (SNSD) da BiH nitko ne daje milijun eura u novcu, već milijun eura u kreditima.
Amidžić je rekao da mu je priče o gubitku milijuna eura preko glave.
U kolumni pod naslovom “Cijena kiselog grožđa” Soreca nigdje ne spominje Amidžića, ali je iz nje jasno da je razlog SNSD-ov ministar.
Njegovu kolumnu prenosimo u cijelosti.
– U poznatoj Ezopovoj bajci, lisica bezuspješno pokušava dohvatiti grožđe prije nego što ljutito odustane, mrmljajući da je ionako vjerojatno kiselo. Nevjerojatna je sličnost sve češćeg narativa u Bosni i Hercegovini. Suočeni s institucionalnim nedostatkom aktivnosti, neki pribjegavaju argumentu “kiselog grožđa”, sugerirajući da je za Bosnu i Hercegovinu beznačajan rizik od gubitka 373,9 milijuna eura iz Plana rasta, uz već izgubljenih 108 milijuna eura.
Primjerice, navodi se da su značajna sredstva dostupna kroz Plan rasta irelevantna jer su to “samo zajmovi”, a ne bespovratna sredstva. Takve su tvrdnje krajnje pogrešne.
Od ukupno 976,6 milijuna eura koliko je izdvojeno za Bosnu i Hercegovinu u zamjenu za provedbu 113 jasno definiranih reformskih koraka, 280,3 milijuna eura ili 548,21 milijun KM su isključivo bespovratna sredstva.
Ili da to stavim u određenu perspektivu. Naime, Nacrt godišnjeg državnog proračuna koji je usvojilo Vijeće ministara 21. svibnja 2026. godine iznosi 1,58 milijardi KM. Dakle, dio Plana rasta koji čine grantovi iznosi više od jedne trećine ukupnog godišnjeg državnog proračuna Bosne i Hercegovine. Teško je razumjeti odbijanje takve podrške. U ovoj fazi Bosna i Hercegovina ostaje jedini partner sa Zapadnog Balkana bez ijednog eura iz Instrumenta za reforme i rast iz Plana rasta.
Što se tiče kreditne komponente, kreditna sredstva se nude pod izuzetno povoljnim uvjetima koji daleko nadmašuju uvjete bilo kojeg drugog partnera. Predviđa se da će ekonomski rast koji Bosna i Hercegovina može ostvariti ovim ulaganjima višestruko premašiti vrijednost samog duga. Ovi zajmovi imaju maksimalno dospijeće od 40 godina, s izdašnim razdobljem počeka koji osigurava da otplata glavnice ne započne prije 2034. (pod pretpostavkom da se potrebni ugovori završe ove godine). U kombinaciji s iznimno konkurentnim kamatnim stopama, znatno nižim od onih koje nude druga tržišta i partneri, EU pruža iznimno povoljnu financijsku ponudu. Ponuda koju druge zemlje u regiji uspješno koriste za postizanje dobrobiti za svoje građane.
Međutim, usred rasprava o kamatama i paketima vrijednim više milijuna dolara, važno je upamtiti da plan rasta nije samo stvar financijskog ulaganja. Financiranje je sredstvo za postizanje cilja, a ne cilj sam po sebi. Koraci navedeni u Agendi reformi osmišljeni su kao katalizator sveobuhvatne gospodarske transformacije i ubrzanja integracije u Jedinstveno europsko tržište.
Bosna i Hercegovina ima ogroman, neiskorišten ekonomski potencijal. Plan rasta pruža upravo one alate koji su potrebni za poticanje održivog rasta, prosperiteta i dugoročne stabilnosti.
Ključno je naglasiti da Plan rasta ne postoji izoliran, već je dio šireg okvira europske potpore. Sredstva iz Plana rasta odvojena su od 140,5 milijuna eura bespovratnih sredstava dodijeljenih BiH u okviru postojećeg IPA okvira za razdoblje od 2025. do 2027. godine, koji sada čeka konačnu ratifikaciju. EU također nastavlja pružati ciljanu bespovratnu potporu putem drugih mehanizama, kao što je 45,7 milijuna eura mobiliziranih iz Fonda solidarnosti EU-a za pomoć u oporavku od razornih poplava 2024. Sveukupno, od 2020. EU je mobilizirao 2,4 milijarde eura ukupnih ulaganja za Bosnu i Hercegovinu, uz potporu od 820 milijuna eura bespovratnih sredstava EU-a i bilateralnih donatora.
Iza ove gomile brojki stoji činjenica da su Europska unija i njene zemlje članice i dalje daleko najveći davatelji potpore Bosni i Hercegovini. Ovo nije samo pomoć dobrih susjeda, već strateško ulaganje u dugoročnu stabilnost i prosperitet našeg kontinenta, s ciljem cjelovite integracije Zapadnog Balkana u Europsku uniju.
Za razliku od bespomoćne lisice u Ezopovoj bajci, domaće vlasti zapravo imaju sposobnost iskoristiti dostupne prilike. Iako dosljedno pokazuje fleksibilnost u uzimanju u obzir složenih domaćih procesa donošenja odluka, Europska unija također djeluje prema strogim pravilima i zakonskim rokovima. A vrijeme curi.
Ključni test odlučnosti Bosne i Hercegovine da napreduje prema postupnoj integraciji u Jedinstveno europsko tržište je sposobnost domaćih vlasti da ispune uvjete koji dopuštaju Centralnoj banci da podnese zahtjev za pristupanje Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). Pristupanje SEPA-i znatno bi smanjilo troškove prekograničnih prijenosa novca, uključujući nove članice SEPA-e Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, kao i EU. To su očite koristi za poslovni sektor, kao i za pojedince i obitelji.
Drugi test bit će mogu li domaće vlasti ispuniti uvjete za otvaranje pristupnih pregovora, posebice donošenjem Zakona o sudovima i Zakona o VSTV-u BiH u skladu s europskim standardima, te imenovanjem glavnog pregovarača.
Sada je krajnje vrijeme da se napreduje u finalizaciji Ugovora o zajmu i Ugovora o instrumentu, kao pravne osnove za isplatu sredstava iz Plana rasta. Nakon usvajanja Reformske agende u sklopu Plana rasta prošle godine, Bosna i Hercegovina ispunjava uvjete za predfinanciranje u iznosu od oko 68 milijuna eura. Ugovor o zajmu i Ugovor o instrumentu standardni su administrativni dokumenti. Nema razloga za odgodu. I nikakvi izgovori o “kiselom grožđu” neće moći opravdati tužnu stvarnost da nerad ima visoku cijenu za građane Bosne i Hercegovine – napisao je Soreca.