Španjolski ministar obrane u četvrtak je zanijekao tvrdnje iz Washingtona da Madrid vojno surađuje sa SAD-om u svojim operacijama protiv Irana, sugerirajući da bi takve izjave mogle biti dezinformacije.
– Činjenice su vrlo jasne: španjolska vlada neće odobriti korištenje baza Rota i Moron za akcije Sjedinjenih Američkih Država u ovom kontekstu – rekla je Margarita Robles za radio Cadena Ser.
Glasnogovornica Bijele kuće Caroline Levitt rekla je u srijedu da je Španjolska pristala surađivati s američkom vojskom nakon što je predsjednik Donald Trump zaprijetio prekidom trgovine, dodajući da je Madrid “čuo Trumpovu poruku jasno i glasno”.
Robles je sugerirao da su ti komentari mogli biti napravljeni iz internih razloga, zbog dezinformacija ili zato što znaju da je Trump bio u krivu.
Ministar je dodao da Španjolska ostaje čvrsto predana svojim savezima, ističući da je španjolska brigada pružila informacije koje su omogućile NATO-u da u srijedu obori iranski projektil u turskom zračnom prostoru. Španjolska vlada također je u četvrtak objavila da će rasporediti jedan od svojih najmodernijih ratnih brodova u istočnom Sredozemlju kako bi pomogla u obrani savezničkog teritorija.
Španjolski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares također je istaknuo španjolsko odbijanje da dopusti SAD-u korištenje svojih vojnih baza za napad na Iran, inzistirajući da je to odluka koja potpada pod španjolski suverenitet.
– Ne moram ni s kim razgovarati – to je suverena odluka španjolske vlade – rekao je Albares u intervjuu za Catalunya Radio u četvrtak, dodavši da Španjolska ne planira pozvati američkog veleposlanika u Madridu na razgovor.
– Ono što je važno je stajalište Španjolske – na strani međunarodnog prava, deeskalacije i povratka za pregovarački stol – rekao je, pozivajući i Europsku uniju da zauzme sličan stav.
Španjolski premijer Pedro Sanchez nazvao je u srijedu operaciju u Iranu katastrofom i rekao da se stav španjolske vlade može sažeti u frazu “nema rata”.
Izrael i SAD od subote nastavljaju s velikom ofenzivom protiv Irana u kojoj je ubijeno najmanje 926 ljudi, uključujući vrhovnog vođu Alija Khameneija i najviše vojne dužnosnike. Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima usmjerenim na Izrael, kao i zemlje Zaljeva u kojima se nalazi američka vojna imovina.