Povodom objave informacije da su na snazi dva nacrta izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, obavještavamo javnost o osnovnim ciljevima i značaju predloženih zakonskih rješenja, kao i potrebi otvorenog i stručnog dijaloga o ovom važnom pitanju, priopćeno je iz Suda BiH.
– Predložene izmjene i dopune trebale bi imati za cilj poboljšanje pravne sigurnosti, jačanje institucionalnog okvira pravosuđa i usklađivanje s međunarodnim standardima i preporukama nadležnih institucija.
Napominjemo da je Sud Bosne i Hercegovine u prethodnom razdoblju imao priliku upoznati se sa sadržajem Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine čiji je predlagač Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine. Sud je upoznat sa sadržajem predloženih izmjena i dopuna te mu je ostavljena mogućnost da u daljoj proceduri dostavi svoje sugestije i stručna mišljenja na predloženi nacrt, koji prema mišljenju Suda predstavlja najbolje optimalno rješenje u skladu s mišljenjem Venecijanske komisije do eventualnog donošenja novog zakona o sudovima na razini BiH.
Dana 12.12.2025. Putem medija, Sud je upoznat i sa Nacrtom izmjena i dopuna Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine, koji su Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine uputili zastupnici oporbe. No, za razliku od ranijih nacrta, ovoga puta Sud nije dobio niti djelomičnu priliku da iznese svoje prijedloge i sugestije. Smatramo da je aktivno i bitno sudjelovanje pravosudnih institucija od ključne važnosti za kvalitetu zakonskih rješenja.
Ovom prilikom izražavamo bojazan da ovakvim postupanjem, gdje institucija koja izravno ovisi o sadržaju ovog zakona, nije uključena u proces njegovog donošenja, te da se može dovesti u pitanje i kontinuitet rada ovog Suda koji je nadležan za procesuiranje najtežih kaznenih djela propisanih državnim i entitetskim kaznenim zakonima.
Također, prema informacijama kojima raspolažemo, smatramo da posljednji nacrt koji su predložili pojedini oporbeni zastupnici nije uvažavao postojeću infrastrukturu kojom Sud raspolaže, a koja je višestruko povoljnija za budžet institucija Bosne i Hercegovine od predloženog nacrta, koji predlaže izmještanje Apelacionog odjeljenja iz okvira postojeće organizacije na drugu lokaciju (adekvatan broj sudnica koji može zadovoljiti potrebe Suda BiH, kao i izdvojeni Apelacijski odjel, te drugi tehnički i sigurnosni aspekti važni za nesmetano funkcioniranje unutar Kompleksa pravosudnih institucija na državnoj razini). Nadalje, ne sadrži jasne odredbe koje bi regulirale pitanje kontinuiteta rada sudaca Apelacionog odjela na predmetima do uspostave rada novog Apelacionog odjela, koji bi neposredno biralo Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine. Donošenje ovakvog teksta zakona može dovesti do štetnih posljedica za Bosnu i Hercegovinu jer dovodi do pravne nesigurnosti.
Smatramo da su pitanja koja su predmet izmjena i dopuna ovog zakona izuzetno važna za funkcioniranje ovog suda. Zbog toga je potrebno da se proces razmatranja svih predloženih nacrta odvija transparentno, uz sudjelovanje stručne javnosti, pravosudnih institucija, akademske zajednice i civilnog društva.
Javnost ima pravo biti pravovremeno i točno obaviještena o svim fazama ovog procesa, kao i mogućim posljedicama koje predložene izmjene mogu imati na pravni poredak Bosne i Hercegovine, navodi se na kraju priopćenja.