Švicarska savezna obavještajna služba priopćila je da će konačno otvoriti dugo zapečaćene dosjee o ozloglašenom nacističkom ratnom zločincu Josefu Mengeleu, ali nije precizirala kada, objavila je BBC.
Mengele je nakon Drugog svjetskog rata pobjegao iz Europe, no godinama se priča da je neko vrijeme proveo u Švicarskoj, iako je za njim bila raspisana međunarodna tjeralica.
Povjesničari su više puta tražili pristup dosjeima, ali su švicarske vlasti to do sada odbijale.
Mengele je bio liječnik koji je služio u njemačkim Waffen SS jedinicama. Dodijeljen je logoru za istrebljenje Auschwitz u Poljskoj pod okupacijom nacista, gdje je odabrao one koji će biti poslani u plinske komore – procjenjuje se da je umrlo 1,1 milijun ljudi, uključujući oko milijun Židova.
Poznat kao Anđeo smrti, također je birao zatvorenike, prvenstveno djecu i blizance, za sadističke medicinske eksperimente, prije nego što je i njih poslao u smrt.
Nakon rata, Mengele je, poput mnogih visokorangiranih nacista, brzo promijenio i uniformu i ime.
Uz pomoć lažnog identiteta, u švicarskom konzulatu u Genovi, na sjeveru Italije, izdali su mu putne isprave Crvenog križa i njima pobjegao u Južnu Ameriku.
Crveni križ je dokumente namijenio tisućama ljudi diljem Europe koji su zbog rata bili raseljeni ili apatridi, ali su se i njih uspjeli dočepati nacisti koji su pokušavali izbjeći kazneni progon, zbog čega se Crveni križ naknadno ispričao.
Kakve su onda Mengeleove veze sa Švicarskom?
Iako je iz Europe pobjegao 1949. godine, Mengele je 1956. sa svojim sinom Rolfom otišao na skijaški odmor u švicarske Alpe. Ta je informacija poznata još od osamdesetih godina prošlog stoljeća.
Službeno, nakon toga, ostatak života proveo je u Južnoj Americi.
No švicarska povjesničarka Regula Bochsler uvijek se pitala je li se Mengele ponovno vratio, što je ključno, nakon što je za njim izdana međunarodna tjeralica 1959. godine.
Bochsler je, istražujući moguću ulogu Švicarske kao tranzitne zemlje za naciste koji bježe, otkrio da je u lipnju 1961. austrijska obavještajna služba upozorila Švicarce da Mengele putuje pod lažnim imenom i da se možda nalazi na švicarskom teritoriju.
U međuvremenu je Mengeleova supruga u Zürichu unajmila stan i zatražila stalni boravak.
– Čini se da postoje dokazi da je Mengele planirao put u Europu 1959. – rekao je povjesničar za BBC.
– Zašto je gospođa Mengele iznajmila stan u Zürichu?
Stan se nalazio u skromnom predgrađu, a obitelj Mengele imala je bogatstvo za nešto puno luksuznije. Ali bilo je blizu međunarodne zračne luke.
Bochsler je uspio vidjeti policijske dosjee koji dokazuju da je stan bio pod nadzorom 1961.; policija je čak primijetila da gospođa Mengele vozi svoj Volkswagen u pratnji neidentificiranog muškarca.
Ali je li to bio njezin muž?
U uhićenje traženog ratnog zločinca, kao što je bio slučaj s Mengeleom 1961., uključila bi se švicarska savezna policija. Bochsler je 2019. podnio zahtjev Švicarskom saveznom arhivu da vidi i njihove dosjee.
Bila je odbijena. Dosjei su bili zapečaćeni do 2071. iz razloga nacionalne sigurnosti i zaštite šire obitelji.
Bochsler nije bio ni prvi ni posljednji koji je odbijen. Godine 2025. kolega povjesničar Gérard Wettstein ponovno je pokušao. I on je odbijen.
– Djelovalo je smiješno – rekao je za BBC. -Sve dok su zatvoreni do 2071., to potiče zavjeru, svi govore ‘nešto moraju skrivati’.
Wettstein je osporio odluku tužbom protiv švicarskih vlasti, što je skup proces za koji je tražio crowdfunding.
– Skupili smo 18.000 švicarskih franaka (17.000 funti; 23.000 dolara) u samo nekoliko dana.
A onda se švicarska savezna obavještajna služba konačno predomislila. U priopćenju ovog mjeseca, sugerirajući da bi potpuna transparentnost mogla potrajati neko vrijeme, rečeno je:
– Podnositelju pritužbe će biti omogućen uvid u spis, pod uvjetima i zahtjevima koji će se tek definirati.
Nisu svi sigurni da će dosjei otkriti mnogo o samom Mengeleu.
Sacha Zala, predsjednik Švicarskog povijesnog društva, “apsolutno je siguran da nema ništa relevantno o Mengeleu”, ali vjeruje da bi moglo biti referenci na strane obavještajne službe ili strane doušnike.
Do kasnih 1950-ih, izraelski Mossad je aktivno pratio odbjegle nacističke ratne zločince, a Zala sumnja da su možda bili u kontaktu sa Švicarcima. To bi švicarskim vlastima dalo temelja da dosjee drže zapečaćenima, budući da se osjetljive informacije povezane sa stranim obavještajnim agencijama često redigiraju.
No je li jednostavno spominjanje Mossada u vezi s njihovim slavnim lovom na naciste prije 70 godina doista toliko osjetljivo?
– To pokazuje kolika je glupost procesa deklasifikacije bez povijesnog znanja – smatra Zala.
– Uprava je na taj način poticala teorije zavjere.
Drugi povjesničari, poput Jakoba Tannera, kažu da tajnost dosjea otkriva više o Švicarskoj nego što bi ikada mogli o Mengeleu.
– To je sukob između nacionalne sigurnosti i povijesne transparentnosti, a u Švicarskoj često prevladava ovo prvo.
Mengele je desetljećima predmet misterija, glasina i teorija zavjere.
Nikada nije uhićen, a kamoli osuđen za svoje strašne zločine. Kad je 1979. umro u Brazilu, pokopan je pod lažnim imenom.
Ali glasine su nastavile kružiti. Njegovo je tijelo ekshumirano 1985. godine, a konačno je 1992. godine DNK testiranje potvrdilo da je tijelo njegovo.
Strašni liječnik iz Auschwitza bio je mrtav.
Ali je li ikada bio u Švicarskoj? Zar ga Švicarci jednostavno nisu primijetili?
Jesu li zažmirili na potencijalno neugodnu prisutnost kako bi izbjegli neželjenu pozornost koju bi izazvalo uhićenje? Ili je, kao i kod Mengelea, sve samo glasina?