Primjena Zakona o zabrani negiranja genocida, koji je donesen 2021. godine, u praksi nema očekivane učinke. Naime, što se tiče same primjene zakona, svi smo svjedoci da ne ide baš onako kako smo očekivali, odnosno kako je sam zakon predviđao – ocijenio je za Fenu Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Podsjetio je da je u odluci visokog predstavnika iz 2021. decidirano naveden razlog za donošenje zakona.
– Zakon je donesen u svrhu sprječavanja ili kažnjavanja osoba koje imaju veliki utjecaj u javnosti, koje imaju veliku političku potporu i koje na neki način mogu dovesti do ekstrema, do sukoba, tako da zakon nije donesen zbog onih koji su do sada bili odgovorni. Na to ukazujemo punih pet godina. Nažalost, nema puno sluha od strane nadležnih organa, prije svega od strane Tužiteljstva Bosne i Hercegovine. Kada će i da li će uopće doći do toga da se postavi pitanje odgovornosti onih koji su najodgovorniji, zbog čega je zakon i donesen, to ćemo vidjeti u nekom narednom periodu – rekao je Tahirović.
Tahirović je na skupu povodom obilježavanja 31. godišnjice genocida u Srebrenici govorio io pitanju kulture sjećanja i tranzicijske pravde, ocijenivši da je tranzicijska pravda “nažalost zapela u šovinističkom fašističkom nastojanju pojedinih političkih lidera da se domognu glasova”.
Smatra da je kultura sjećanja u BiH ostala na razini nevladinog sektora.
– Nema apsolutno nikakvog državnog interesa niti pokušaja da se to podigne na višu razinu i to je nažalost naša realnost. Sama činjenica da nemamo institucije koje su spremne to učiniti dovela nas je u poziciju u kojoj se nalazimo – smatra Tahirović.
Govoreći o značaju Rezolucije o genocidu u Srebrenici, dvije godine nakon izglasavanja u UN-u i kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, Tahirović smatra da je ona dala svoje.
– Postigao je popularnost, odnosno došao do razine da više od 190 zemalja članica UN-a zna za genocid u Srebrenici. Svih 190 zemalja će na ovaj ili onaj način obilježiti 11. juli – kaže Tahirović.
U sjedištu UN-a u New Yorku 11. juli bit će obilježen na način da će biti i predstavnici udruga žrtava i Memorijalnog centra i Bosne i Hercegovine. institucija, kao i predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
– Dakle, u suštini učinak koji je Rezolucija dala – van teritorije BiH, tu imamo dosta dobre rezultate. No, unutar BiH je očito da i oni koji trebaju nešto poduzeti i imaju odgovornost prema ljudima koji su doživjeli i preživjeli genocid, bojim se da niti znaju niti žele naučiti puno iz onoga što imaju – a to su, prije svega, presude međunarodnih sudova, rezolucije EU i UN-a. Ima puno toga za učiti, ima puno toga što treba primijeniti u Bosni i Hercegovini i mislim da to treba biti nacrt za dalje dogovore, razgovore, pregovore i nastavak života na ovim prostorima – kazao je Feni Tahirović.
Ove godine, 11. jula, obilježit će se 31. godišnjica genocida u Srebrenici.
Centralni događaj tradicionalno je komemoracija i ukop identificiranih žrtava u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari. Službeni program i ove godine uključuje višednevne aktivnosti i maršove sjećanja diljem regije. Obilježavanje 31. obljetnice prati se i obilježava kroz brojne domaće i međunarodne aktivnosti.