Iranski dužnosnik odbacio je mogućnost diplomacije i rekao da je Teheran spreman na dugotrajni rat s Washingtonom i da bi mogao nastaviti s napadima na zemlje Zaljeva kako bi izvršio pritisak na američkog predsjednika Donalda Trumpa da se povuče iz sukoba, navodi se u intervjuu za CNN objavljenom kasno u ponedjeljak.
Kamal Kharazi, savjetnik za vanjsku politiku u uredu iranskog vrhovnog vođe, upozorio je da diplomacija trenutno nije opcija i rekao da se rat može završiti samo ako ekonomski pritisak prisili druge zemlje da interveniraju.
– Ne vidim više prostora za diplomaciju. Donald Trump je prevario druge i nije održao svoja obećanja, a mi smo doživjeli da su nas u dvije runde pregovora, dok smo bili angažirani u pregovorima, napali – rekao je Kharazi u ponedjeljak za CNN.
– Nema mjesta za diplomaciju osim ako se ekonomski pritisak ne poveća do te mjere da druge zemlje interveniraju kako bi zajamčile kraj američke i izraelske agresije na Iran – dodao je.
Kharazi je sugerirao da arapske zemlje Zaljeva i druge države trebaju izvršiti pritisak na Washington da prekine sukob.
– Ovaj rat proizveo je veliki pritisak, ekonomski pritisak na druge, u smislu inflacije i nedostatka energije. Ako se nastavi, taj pritisak će se dodatno povećati i zato drugi neće imati izbora nego intervenirati – rekao je.
Na pitanje ostaje li iransko vojno i političko vodstvo ujedinjeno, Kharazi je odgovorio potvrdno.
– Da, točno – rekao je.
– Odgovornost čelnika Islamske Republike Iran je da vodi obrambene sposobnosti Irana, a kao što je to činio ajatolah Khamenei, sada će to činiti novi čelnik – dodao je.
Trump je prošlog tjedna rekao da mu je imenovanje Mojtabe Khameneija za nasljednika njegovog oca “neprihvatljivo”.
– To nije njegova stvar – odgovorio je Kharazi.
Intervju dolazi u trenutku kada su se regionalne napetosti pojačale otkako su Izrael i SAD pokrenuli zajednički napad na Iran 28. veljače, za koji iranske vlasti kažu da je ubio više od 1200 ljudi, uključujući vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija.
Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i raketama na Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američki vojni objekti.
Iran je također gotovo zatvorio Hormuški tjesnac. Tim strateškim vodenim putem koji povezuje Perzijski zaljev s Arapskim morem inače se transportira oko 20 milijuna barela nafte i oko 20 posto svjetske trgovine ukapljenim prirodnim plinom, od čega je većina namijenjena azijskim tržištima.
Poremećaj tjera izvoznike da traže alternativne transportne rute, dok također prekida veliki izvoz hranjivih tvari iz regije koje se koriste u proizvodnji gnojiva.
Očekuje se da će ovaj šok opskrbe, u kombinaciji s rastućim troškovima energije i transporta, povećati pritisak na globalne lance opskrbe hranom i pridonijeti rastu cijena hrane u cijelom svijetu.