Teško je stanje sa zalihama krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu Federacije BiH.
Prema riječima prim. dr. Aide Đozo, specijalistice transfuzijske medicine i ravnateljice Zavoda, cijeli prethodni, ali i prvih pet mjeseci ove godine teški su zbog izrazito povećanih potreba za krvnim pripravcima, koje se kreću i do 15 posto.
Broj oboljelih je povećan, ali to nije glavni razlog koliko su ti slučajevi komplicirani, objašnjava Đozo.
Moderna medicina
– Zavod je napravio analizu koja je pokazala da se po pacijentu izda više krvnih pripravaka. Vjerojatno je to povezano s osnovnom bolešću, mijenja se i zdravstvena slika, operativni zahvati su sve kompliciraniji, a operacije na otvorenom srcu sve su češće. Osim toga, veći je broj pacijenata na klinikama za hematologiju i onkologiju, jer stalno slušamo o povećanom obolijevanju od malignih bolesti. Pacijenti su izloženi suvremenijim protokolima liječenja, ali zato je potrebno više vremena za potporu krvnim pripravcima dok im se koštana srž ne vrati. Želim reći da moderna medicina troši znatno više krvi – naglašava Đozo.
Prim. dr. Aida Džozo
Kaže da je dobro u svemu to što se dvije trećine slučajeva (liječenja i operacija pacijenata), pri kojima se troši krv, može planirati, dok je jednu trećinu nemoguće planirati.
– Riječ je o incidentnim situacijama, kao što su razne vrste nezgoda, ali i komplikacije nakon operativnih zahvata – dodaje Đozo.
Broj donora u FBiH prošle godine porastao je za devet posto, a iz Zavoda kažu da je riječ o impresivnim podacima. No, ono što također ovisi o dovoljnoj količini krvi je broj zdravih stanovnika, darivatelja, a to je, naglašava Đozo, nešto što je zabrinjavajuće s obzirom na negativne trendove.
– BiH je najgora zemlja kada je u pitanju prirodni priraštaj. Natalitet je strahovito pao, mladi odlaze iz zemlje, pa se postavlja pitanje – tko će biti darivatelj krvi? Ostaju starci koji ne mogu biti. Zbog svega toga teško je uspostaviti ravnotežu između potreba i raspoloživih resursa. Do sada smo uspjeli ispuniti sve zahtjeve u smislu da nema odgađanja značajnijih operacija, a što nam je u budućnosti, nitko sa sigurnošću ne zna – napominje Đozo.
Odgođene operacije
Kaže da je bilo situacija da su zbog nedostatka krvi neki operativni zahvati morali biti odgođeni.
– Imali smo ogromne zahtjeve, a tražili smo krvnu grupu A pozitivnu i nultu pozitivnu. Imali su velika krvarenja, neki zbog bolesti, neki zbog raznih nesretnih situacija. Bilo je situacija da nam je samo jedan pacijent ispraznio hladnjak. Bojim se da će takvih primjera biti sve više – ističe Đozo.
Inkluzivan pristup, doprijeti do što većeg broja mladih i od malih nogu ih naučiti darivati krv, cilj je nadležnih u Zavodu za transfuzijsku medicinu.
– Želimo pronaći što više partnera koji će nam pomoći u organizaciji akcija darivanja krvi. Imamo ih i sada i nije mali broj, kako u javnom tako iu privatnom sektoru. Moram pohvaliti pozitivan trend da nam se ljudi i sami javljaju kako bismo prigodnim darovima (bedževima, bonovima, ulaznicama) pomogli u promicanju darivanja krvi. Radimo i s maturantima, jer nam je cilj pridobiti nove darivatelje, a ne imati nekoga tko je 100 puta darovao krv. Svi subjekti u društvu odgovorni su da krvi bude dovoljno jer je to nacionalno blago – kaže Đozo.