Sve dublji američko-europski jaz oko budućnosti Bosne i Hercegovine izbio je u sporu oko visoke upravne pozicije, što je dovelo do prijetnje SAD-a da će preispitati svoju ulogu u međunarodnoj prisutnosti u BiH, piše ugledni britanski list. The Guardian.
Američko veleposlanstvo u Sarajevu uputilo je prijetnju nakon što su europske zemlje odbile podržati kandidata kojeg preferiraju SAD za novog visokog predstavnika međunarodne zajednice. Na sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC) ovog tjedna u Sarajevu – multinacionalne skupine zadužene za nadzor provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. – Washington je podržao talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, dok su Velika Britanija, Francuska, Njemačka i većina europskih zemalja podržale francuskog izaslanika za zapadni Balkan Renéa Troccaza, podsjeća Guardian.
Trumpova administracija također je nastojala oslabiti ovlasti visokog predstavnika da provede Daytonska načela, koja su okončala rat, ali su učinila malo da zaliječe etničke podjele u Bosni i Hercegovini.
U objavi na Xu, Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu je napisalo:
– Sjedinjene Države primjećuju neuspjeh Europe da postigne konsenzus o europskom kandidatu i razočarane su što su ove podjele spriječile PIC da ispuni svoju zadaću izbora novog visokog predstavnika. Europska neodlučnost i odricanje PIC-a od vlastite dužnosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnoj međunarodnoj prisutnosti u Bosni i Hercegovini.
SAD više nema značajnu vojnu nazočnost u Bosni i Hercegovini, gdje se nalaze male mirovne snage EU-a, ali je nastavio igrati utjecajnu ulogu kroz PIC i bilateralne odnose.
Vijeće za implementaciju mira bi trebalo ponovno pokušati postići konsenzus o ulozi visokog predstavnika krajem mjeseca, kada bi se mogli pojaviti kompromisni kandidati.
Jedan europski dužnosnik, kojeg Guardian nije imenovao, sugerirao je da bi regija mogla imati koristi ako bi SAD smanjio svoju ulogu, usred sve većih sumnji o motivima Trumpove administracije. Prošle godine ukinute su sankcije Miloradu Dodiku, secesionističkom čelniku bosanskih Srba kojeg podržava Moskva, nakon navodne kampanje lobiranja vrijedne više milijuna dolara u Washingtonu.
SAD su, dodaje Guardian, također vršile pritisak na visokog predstavnika u odlasku Christiana Schmidta da podnese ostavku nakon što je Dodiku izrekao kaznene mjere zbog podrivanja Daytonskog sporazuma.
Istovremeno, Trumpova rodbina i suradnici bili su sve više angažirani u poslovnim interesima u Bosni i Hercegovini, što uključuje i posjet sina američkog predsjednika Donalda Trumpa Jr., glavnom gradu bosanskih Srba Banja Luci u travnju kao gost Dodikova sina.
Jasmin Mujanović, politički analitičar i autor dviju knjiga o Bosni i Hercegovini, rekao je za Guardian da se čini da je Trumpova administracija pogrešno procijenila svoj utjecaj na Europljane u PIC-u.
– Čini se da su Amerikanci mislili da je nekako nebitno što Europljani misle i pretpostavljaju da će podnijeti i mislim da je to bila pogrešna interpretacija trenutka – rekao je Mujanović i dodao:
– Čini se da se SAD nisu posebno naširoko konzultirale sa svojim saveznicima oko izbora Landija. Pitam se zašto su tako uporni u vezi s Landijem. Ne znamo kakvi su dogovori između Landija i Amerikanaca zbog kojih su toliko oduševljeni njime.
Izvješća sa sastanka PIC-a u Sarajevu u srijedu i četvrtak pokazuju da su SAD promovirale Landija s više entuzijazma nego sama Italija.
Kurt Bassuener, suosnivač berlinskog think tanka Democratization Policy Council, rekao je:
– Ovo nije samo kadrovska odluka. Ovo je strateška odluka i mora biti integrirana u regionalnu strategiju. Čini se da američki stav nije vođen samo ideološkim pritiskom, već i poslovnim pritiskom. Čini se da je to zadatak broj jedan: dobiti koncesije, dobiti ugovore i bježi, bježi, bježi.