Razvijaju se tri nova cjepiva za borbu protiv rijetkog soja ebole koji je dosad odnio gotovo 250 života.
Međunarodna inicijativa za cjepivo protiv AIDS-a (IAVI), koja radi na razvoju jednog od cjepiva, upozorila je da bi ova epidemija mogla postati najgora dosad.
Sveučilište Oxford i farmaceutska tvrtka Moderna također rade na razvoju cjepiva protiv vrste Bundibugyo, piše BBC.
Koalicija za inovacije pripravnosti za epidemiju (CEPI), koja financira rad sve tri skupine, poručila je da je “svaki dan ključan”.
U Demokratskoj Republici Kongo trenutačno postoji više od 1000 sumnjivih slučajeva zaraze, dok je devet slučajeva potvrđeno u susjednoj Ugandi.
Sve je veća zabrinutost da bi epidemija, koja je otkrivena tek nakon što se proširila u sukobima opterećenom području s ograničenim zdravstvenim resursima, mogla dosegnuti razmjere najveće epidemije ebole u povijesti, koja je pogodila zapadnu Afriku između 2014. i 2016. Tada je bilo zaraženo gotovo 29.000 ljudi, a više od 11.000 ih je umrlo.
dr. Mark Feinberg, direktor IAVI-ja, rekao je:
– Mislim da postoji ozbiljna prijetnja da ova epidemija bude jednako teška kao ona, ako ne i gora. Razvoj cjepiva i drugih zaštitnih mjera očito mora biti prioritet – rekao je.
Njegove su se riječi poklopile s upozorenjima humanitarne organizacije Liječnici bez granica (MSF) koja je stanje opisala kao “izuzetno alarmantno”, napominjući da nikada dosad nije “zabilježeno toliko slučajeva u tako kratkom razdoblju”.
Cjepiva se moraju razviti za svaki pojedinačni tip virusa ebole. Postoji šest poznatih vrsta, ali samo tri uzrokuju epidemije kod ljudi.
Već postoji cjepivo za najrašireniji tip, zairski ebolavirus. Međutim, trenutnu epidemiju uzrokuje drugačiji soj, poznat kao Bundibugyo ebolavirus. Ova je vrsta do sada zabilježena samo dva puta i protiv nje ne postoji odobreno cjepivo.
IAVI razvija modificiranu verziju cjepiva protiv ebole u Zairu za zaštitu od virusa Bundibugyo. Eksperimentalno cjepivo testirano je na majmunima, gdje je brzo aktiviralo imunološki sustav i pružilo gotovo stopostotnu zaštitu.
Feinberg je rekao da ga dosadašnji rezultati čine “optimističnim u pogledu potencijala cjepiva”, ali da će trenutno trebati između sedam i devet mjeseci da cjepivo bude spremno za klinička ispitivanja, iako istraživači rade na ubrzanju tog procesa.
U međuvremenu, farmaceutska tvrtka Moderna objavila je da koristi svoju mRNA tehnologiju – primijenjenu na brzi razvoj cjepiva tijekom pandemije Covid-19 – za razvoj cjepiva protiv virusa Bundibugyo.
– Djelovat ćemo hitno, ali i s punom znanstvenom strogošću, kako bismo podržali odgovor na epidemiju i približili potencijalno cjepivo zajednicama kojima je najpotrebnije – rekao je Stéphane Bancel, izvršni direktor Moderne.
Sveučilište Oxford također je priopćilo da koristi vlastitu tehnologiju cjepiva, koja je spasila mnoge živote tijekom pandemije Covid-19, za razvoj novog cjepiva protiv ebole.
Očekuje se da bi njihovo cjepivo moglo biti spremno za klinička ispitivanja za dva do tri mjeseca.
Sva tri cjepiva imaju isti cilj – naučiti tijelo prepoznati strukturu na površini virusa poznatu kao Bundibugyo glikoprotein. Međutim, svaki koristi drugu tehnologiju da bi to postigao.
IAVI koristi živi, ali bezopasni virus koji je genetski modificiran da nosi glikoprotein ebole. Imunološki sustav se bori protiv ovog bezopasnog virusa, a usput uči kako prepoznati virus ebole.
Moderna i Oxford imaju drugačiji pristup. Njihova cjepiva uvode dio genetskog koda u tijelo koji daje upute stanicama da proizvode glikoprotein Bundibugyo. Organizam ga prepoznaje kao strano tijelo i počinje stvarati obrambenu reakciju.
Na taj način imunološki sustav dobiva prednost i bolje je pripremljen za borbu protiv stvarne infekcije virusom ebole.
Međutim, razlike u tehnologijama i načinu na koji stimuliraju imunološki odgovor mogu utjecati na razinu zaštite ili broj potrebnih doza. Sve to mora biti potvrđeno kliničkim ispitivanjima.
CEPI financira rane faze istraživanja.
– Kako se virus Bundibugyo brzo širi, a nema odobrenih cjepiva, svaki dan je ključan u utrci protiv ove smrtonosne bolesti – rekao je direktor CEPI-ja dr. Richard Hatchett.
Glavni direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je:
– Cjepivo protiv virusa Bundibugyo moglo bi pomoći u kontroli ove epidemije i ojačati spremnost za buduće epidemije.