Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, kroz Vijeće za povijest i promicanje očuvanja kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa i Vijeće za pitanja genocida, zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, organiziralo je javnu tribinu „Genocid u Srebrenici – međunarodno-pravni aspekti, dokazi i kultura sjećanja“.
Tribinu je moderirao predsjednik Vijeća za povijest dr. sc. sc. Zilha Mastalić Košuta, koja je istaknula da genocid u Srebrenici predstavlja povijesno i međunarodno utvrđenu činjenicu potvrđenu pravomoćnim presudama međunarodnih sudova.
Naglasila je da su međunarodne i domaće pravosudne institucije tisućama svjedočenja, opsežnom dokumentacijom, forenzičkim analizama i DNK identifikacijom žrtava izgradile nepobitnu dokaznu bazu za presude za genocid, a odgovornost akademske zajednice i društva je da te činjenice sačuvaju, znanstveno istraže i prenesu budućim generacijama, odlučno se suprotstavljajući negiranju genocida, povijesnom revizionizmu i relativizaciji zločina.
Predsjednik Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca akademik prof. dr.sc. Hasnija Muratagić Tuna je istakla da je tribina doprinos obilježavanju Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i odavanju počasti nevinim žrtvama.
Ocijenila je da je Srebrenica ostala simbol poraza civiliziranog svijeta i trajni podsjetnik na odgovornost međunarodne zajednice i važnost zaštite univerzalnih ljudskih vrijednosti.
Prof.dr.sc. Enis Omerović, dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zenici, govorio je o međunarodnopravnoj definiciji genocida i njegovom dokazivanju, ističući da pravo ne može vratiti izgubljene živote, ali može utvrditi činjenice, individualizirati krivičnu odgovornost i sačuvati istinu od zaborava i negiranja.
Posebno je istaknuo kako negiranje genocida prati ovaj zločin od njegovih početaka, zbog čega očuvanje sudski utvrđene istine ostaje trajna obveza znanosti, pravosuđa i društva.
Dugogodišnji časnik za vezu Bosne i Hercegovine s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju Amir Ahmić govorio je o ulozi dokaznog materijala, presretnutih komunikacija i svjedočenja u suđenjima pred Haaškim sudom.
Naglasio je da je Tribunal potvrdio legalnost i vjerodostojnost tih dokaza, kao i nemjerljiv doprinos radista, tehničkog osoblja i zaštićenih svjedoka u dokazivanju genocida, udruženog zločinačkog pothvata i drugih zločina protiv čovječnosti.
Nakon izlaganja uslijedila je sadržajna rasprava o međunarodno-pravnim aspektima genocida, izazovima njegova negiranja, ulozi akademske zajednice u očuvanju povijesne istine te važnosti kulture sjećanja za buduće generacije.
Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca će znanstvenim skupovima, javnim tribinama i istraživačkim radom nastaviti davati doprinos očuvanju istine o genocidu u Srebrenici, afirmaciji sudski utvrđenih činjenica i razvoju kulture sjećanja.