Posjet američkog predsjednika Donalda Trumpa Kini, koji je administracija u Washingtonu pokušala prikazati kao veliki diplomatski uspjeh, u nekim američkim konzervativnim i vanjskopolitičkim krugovima tumači se posve drugačije, kao pokazatelj sve izraženije strateške slabosti Sjedinjenih Američkih Država.
Analiza koju je objavio američki konzervativni časopis Američki konzervativacnavodeći da je Trump stigao u Peking iz pozicije političke i geopolitičke ranjivosti, a ne snage.
Autor analize ističe da je američka administracija posljednjih mjeseci fokus s Indo-Pacifika prebacila na Bliski istok, posebice zbog sukoba s Iranom, što je Kini ostavilo dodatni prostor za jačanje utjecaja u Aziji i globalnom gospodarstvu.
Kina bez pritiska, Amerika bez rezultata
Iako su susreti Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga bili popraćeni velikom medijskom pozornošću i diplomatskim ceremonijama, konkretni rezultati jedva da su postignuti.
Prema izvješćima Reutersa i Guardiana, nije bilo značajnijih pomaka kada je riječ o Tajvanu, trgovinskim odnosima, umjetnoj inteligenciji ili odnosu Kine s Iranom.
Analitičari smatraju da je upravo to najveći problem Washingtona — Kina nije morala činiti ozbiljne ustupke, dok je američka strana pokazala potrebu za stabilizacijom odnosa u trenutku kada je suočena s ekonomskim pritiscima, rastom cijena energenata i međunarodnim napetostima.
Tajvan je i dalje ključna točka sukoba
Posebno osjetljivo pitanje ostaje Tajvan, koji Peking smatra dijelom svog teritorija. U članku The American Conservative stoji da administracija u Washingtonu pokušava održati “stratešku stabilnost”, ali bez jasne dugoročne strategije prema Kini.
Tijekom posjeta američki predsjednik nije želio davati čvrste izjave o mogućoj vojnoj zaštiti Tajvana, što su mnogi protumačili kao pokušaj izbjegavanja izravnog sukoba s Kinom.
Istodobno, kineski predsjednik Xi Jinping inzistira da je pitanje Tajvana “najvažnije pitanje” u odnosima dviju sila, upozoravajući da bi pogrešni potezi mogli izazvati ozbiljan sukob.
Amerika više nije dominantna sila?
Neki američki analitičari smatraju da je simbolika samog posjeta pokazala promjenu globalnog odnosa snaga.
Dok je Kina radila samouvjereno i postojano, Trumpova administracija ostavila je dojam da pokušava izbjeći dodatne krize i kupiti vrijeme za domaću konsolidaciju.
Američki konzervativac upozorava da se američko-kineski odnosi više ne mogu promatrati kroz prizmu apsolutne američke dominacije, već kao dugotrajno natjecanje dviju supersila u kojem se Washington prvi put nakon desetljeća ponaša defenzivno.