Najava američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem drastičnom smanjenju broja vojnika u Njemačkoj označio je početak najdublje institucionalne krize unutar NATO-a od njegova osnutka.
U trenutku kada Bijela kuća preispituje svoju stratešku prisutnost u Europi, odnos Washingtona i Berlina pretvorio se u otvoreni diplomatski rat koji ozbiljno potkopava temelje zapadne vojne koalicije.
Neposredan povod zaoštravanju retorike bile su kritike njemačkog kancelara Friedricha Merza koji je ocijenio da Iran “ponižava” Sjedinjene Američke Države u pregovorima oko nuklearnog programa i blokade Hormuškog tjesnaca.
Merz je sugerirao da je Teheran nadmudrio Trumpovu administraciju, što je izazvalo oštar odgovor američkog predsjednika.
Trump je odgovorio optuživši kancelarku da “nema pojma o čemu govori” i da podržava iranske nuklearne ambicije, dok je potvrdio da Pentagon već razmatra povlačenje trupa iz Njemačke kao izravnu posljedicu nedostatka europske potpore američkim operacijama na Bliskom istoku.
Ova prijetnja pogađa samu srž europske sigurnosti, s obzirom na to da je Njemačka domaćin najvećem kontingentu američkih snaga na kontinentu, koji broji između 35.000 i 50.000 vojnika.
Trumpova frustracija proizlazi iz odbijanja europskih saveznika da se aktivno uključe u američko-izraelski vojni odgovor na iranske provokacije, što on tumači kao dokaz da članice NATO-a nastavljaju “iskorištavati” američke resurse bez preuzimanja vlastite odgovornosti i troškova.
Strateški vakuum dodatno produbljuje Trumpova najava izravnih razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o sudbini rata u Ukrajini, zbog čega se saveznici u Europi osjećaju potpuno isključenima iz procesa koji izravno utječu na njihovu granicu.
Iako američki zakon iz 2024. formalno sprječava predsjednika da jednostrano povuče SAD iz NATO-a bez potpore Kongresa, analitičari upozoravaju da bi se povlačenjem trupa iz Njemačke postigao isti učinak – obesmišljavanje savezništva i gubitak povjerenja u američka sigurnosna jamstva.
Diplomati poput Marca Rubia pokušavaju smiriti napetosti u razgovorima s njemačkim kolegama, ali čini se da je šteta transatlantskim odnosima nepopravljiva. Stručnjaci upozoravaju da je Savez u teškoj situaciji, jer je postalo gotovo nemoguće zamisliti da će europske prijestolnice u budućnosti moći s pouzdanjem računati na Washington kao zaštitnika.
Trumpov pritisak na Njemačku nije samo bilateralni spor, već jasan signal da je era neupitnog vodstva SAD-a u NATO-u završila, ostavljajući Europu pred brutalnim izborom između trenutne militarizacije ili potpune sigurnosne ovisnosti o nepredvidivoj Bijeloj kući.