OpenAI upozorava da bi umjetna inteligencija mogla značajno promijeniti tržište rada, uz rizik od nestanka pojedinih zanimanja, ali i mogućnost kraćeg radnog tjedna zahvaljujući većoj produktivnosti, piše Euronews.
Prema najnovijem izvješću tvrtke, promjenama su najizloženiji poslovi u kojima se veliki dio poslova može obavljati digitalno, analitički ili administrativno.
To uključuje poslovne i financijske operacije, računalstvo i matematiku, menadžment, uredsku i administrativnu podršku, arhitekturu i inženjerstvo, pravo, umjetnost, dizajn i medije, znanost i istraživanje, prodaju te obrazovanje i knjižničarstvo.
OpenAI procjenjuje da je oko 18 posto radnih mjesta u stvarnom riziku od automatizacije, dok bi dodatnih 24 posto sektora moglo doživjeti smanjenje broja zaposlenih. No, iz tvrtke ističu da tehnička mogućnost automatizacije ne mora nužno značiti i automatski gubitak radnih mjesta.
Kao jedno od mogućih rješenja, OpenAI predlaže da vlade potaknu poslodavce i sindikate na pilot četverodnevni radni tjedan od 32 sata, uz zadržavanje pune plaće.
Ideja je da se rast produktivnosti, omogućen razvojem umjetne inteligencije, neće pretvoriti samo u veću dobit za tvrtke, već i u konkretne koristi za radnike.
Dobici ostvareni kroz veću učinkovitost mogli bi se pretvoriti u trajno kraći radni tjedan, dodatne slobodne dane ili bolje beneficije zaposlenika. Među prijedlozima su veći mirovinski doprinosi, bolje pokriće zdravstvenih troškova i subvencija za skrb o djeci.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da se takve promjene neće dogoditi same od sebe. Profesorica Gina Neff sa Sveučilišta u Cambridgeu za BBC je rekla da bi takve ideje mogle funkcionirati, ali samo uz ozbiljne političke i poslovne promjene u pristupu radu.