U Bosni i Hercegovini godišnje se otkrije blizu 14.000 novooboljelih od malignih bolesti, a umre oko 8.600 ljudi, pokazalo je istraživanje provedeno u okviru zajedničkog projekta Europske unije i Ujedinjenih naroda.
Velik broj slučajeva otkriva se tek kada je bolest značajno uznapredovala i kada je liječenje skuplje i teže, a ishodi neizvjesni.
Brojna dosad provedena međunarodna istraživanja pokazala su da karcinomi koji se otkriju u ranoj fazi imaju znatno veće šanse za uspješno liječenje, a mnogi od njih postanu i potpuno izlječivi.
Javno zdravstvo
Za mnoge uobičajene vrste raka (kao što su rak dojke, debelog crijeva, vrata maternice ili prostate), rano otkrivanje povećava petogodišnju stopu preživljavanja na više od 90 posto.
Zbog toga su mnoge zemlje davno u svoje zdravstvene sustave uvele preventivne preglede, kao dijelove preventivne medicine koja ulaže napore u prevenciju bolesti, bilo da se radi o pojedincu ili u zajednici kao cjelini, a dio je onoga što je šire poznato kao javno zdravstvo.
Ali naša zemlja se time ne može pohvaliti.
Iako su neki kantoni u Federaciji BiH uveli preventivne preglede za pojedine vrste karcinoma, nije postojao sustavni pristup, zbog čega, kako stoji u spomenutom istraživanju, sedam od 10 pacijenata ulazi u zdravstveni sustav tek nakon pojave simptoma bolesti.
– Ovo nije prvo istraživanje koje se provodi u Bosni i Hercegovini koje pokazuje konstantan rast malignih bolesti koje su drugi uzrok smrtnosti u svijetu, pa tako i u BiH. Više je razloga koji su doveli do značajnog porasta broja oboljelih od raka u Bosni i Hercegovini. Prije svega, to su godine. BiH bilježi negativne demografske parametre, što znači da mladi, koji rjeđe obolijevaju od raka, odlaze iz zemlje, a postajemo starije društvo koje sve češće obolijeva – kaže premijer. dr.sc. Harun Drljević, onkološki hirurg.
Prim. dr.sc. Harun Drljević
Ističe kako je suvremena medicina potpuno usmjerena na prevenciju jer spašava ljudske živote i štedi novac.
– Javnozdravstveni sektor je taj koji treba organizirati preventivne programe. U europskim zemljama i šire u svijetu programi probira odavno su postali konstanta za tri vrste raka – dojke, debelog crijeva i prostate. To su tri karcinoma koji se mogu uspješno pratiti probirom ako postoje i ako kontinuirano djeluju. A ne kao kod nas – malo rade, pa ne rade. Taj element koji postoji u BiH je upravo rezultat različitih politika kantona i njihove finansijske moći, ali i interesa za organiziranje programa – kaže Drljević i navodi primjer Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) u kojem se, kako kaže, gromoglasno najavljivao preventivni program dojki, ali malo djeluje, pa ne funkcionira.
– Ne mogu reći da je takav program loš, ali nije ni dobar. S druge strane, u BiH nema jedinstvenog registra malignih bolesti – nacionalnog registra za rak – gdje bi se evidentirale sve maligne bolesti stanovništva. Karta incidencije zloćudnih bolesti pomogla bi zdravstvenim politikama u projektiranju preventivnih programa – objašnjava Drljević.
Podaci istraživanja dodatno upozoravaju da se znatan broj slučajeva raka otkrije u kasnim stadijima bolesti, pa se tako navodi da se do 22 posto slučajeva raka vrata maternice i čak 29 posto slučajeva raka dojke dijagnosticira u stadiju III i IV kada je liječenje znatno složenije i neizvjesnije.
Drljević je iznio frapantan podatak da je uspješnost liječenja raka dojke, ako se otkrije u ranoj fazi bolesti, veća od 98 posto.
– To je doista veliki postotak, a ako imamo aktivan odnos prema ovoj bolesti i redovito pregledavamo stanovništvo, imamo šanse “loviti” karcinome u veličinama koje su prihvatljive za liječenje. Nepostojanje takvih programa i loš obrazovni status stanovništva rezultiraju golemim karcinomima i lošijim prognozama liječenja.
Veličina tumora
S tim u vezi navodi primjer razdoblja tijekom COVID-19.
Prema riječima Drljevića, Služba za bolesti dojke Kantonalne bolnice Zenica prije pandemije imala je prosječnu veličinu karcinoma dojke od 19 milimetara, koja je u stalnom opadanju. Ali tijekom koronske medicine događale su se neželjene stvari.
– Tijekom pandemije zanemareni su bilo kakvi preventivni pregledi, što je rezultiralo otkrivanjem velikih karcinoma. Nakon pandemije, kada se vratila civilna medicina, veličina tumora ponovno se počela smanjivati. Jednostavno, veličina raka dojke je najbolji pokazatelj zdravstvenog sustava u regiji, državi – kaže Drljević.
U razgovoru za Faktor početkom rujna prošle godine pomoćnik federalnog ministra za javno zdravstvo prim. dr.sc. Goran Čerkez je rekao da bi FBiH mogla početi s preventivnim programima 2027. godine, pod pretpostavkom da Parlament FBiH odobri sredstva Vladi.
– Glavnu riječ imat će Federalni parlament koji odobrava novac. To je proces koji nije nimalo jeftin, jer će sigurno trebati oko 30 milijuna KM, a već sada treba početi razmišljati o osiguranju novca – kazao nam je tada Čerkez.
No Drljević nije baš optimističan po tom pitanju.
– Kada su u pitanju Federalni parlament, Federalno ministarstvo zdravstva i programi skrininga na rak dojke, nisam veliki optimista. Dugo surađujem s Federalnim ministarstvom zdravstva, nikad ništa od obećanja nisu ispunili. Nema ni Federalnog parlamenta, sjećam se vremena kada je Nedžad Branković bio premijer. Tada je provedena velika akcija „Pružimo ruke životu“. Premijer je tada obećao kupnju 20 mamografa, no nismo ih dobili. Aktualna vlada također ne može dogovoriti esencijalni popis onkoloških lijekova, a kamoli nadogradnje ili programe ranog otkrivanja. To je zato što vlada ulaganje u zdravstvo doživljava kao gubitak, a ne kao ulaganje u ljudski kapital. Jer ako imate zdravu populaciju koju na vrijeme liječite, imate kapital potreban da državu ekonomski ojačate i izvučete iz situacije u kojoj se nalazi. Najbolji primjer njihove bahatosti je sramotna borba onkoloških bolesnika za osnovne lijekove – zaključuje Drljević.