Znate li u kojoj dobi ljudi doživljavaju najveću sreću u životu?
Nedavno istraživanje njemačkih i švicarskih istraživača pokušalo je odgovoriti na pitanje u kojoj smo fazi života najsretniji.
Potraga za srećom univerzalna je zagonetka koja već dugo intrigira čovječanstvo. Nedavno istraživanje, koje su proveli znanstvenici iz Njemačke i Švicarske, donijelo je nove uvide u odnos između dobi i emocionalnog blagostanja, piše Krstarica.com.
S velikim uzorkom od više od 460.000 sudionika iz različitih dijelova svijeta, istraživanje je analiziralo kako se osjećaj sreće mijenja kroz različite faze života.
Iako je riječ o subjektivnom i složenom stanju, na osjećaj sreće mogu utjecati i vanjski čimbenici, poput tjelesne aktivnosti i društvenih kontakata.
Istraživanje se fokusiralo na tri ključne komponente subjektivnog blagostanja: zadovoljstvo životom, pozitivna i negativna emocionalna stanja. Rezultati pokazuju da sreća doseže određeni vrhunac tijekom života, ali se mijenja s godinama.
U kojoj fazi života smo najsretniji?
Tijekom drugog djetinjstva, između devete i šesnaeste godine, sreća ima tendenciju opadanja. Tjelesne i društvene promjene tipične za ovu fazu smatraju se glavnim uzrokom ovog emocionalnog pada.
Pubertet dodatno pojačava emocije i često male probleme pretvara u velike izazove, koji mogu narušiti percepciju vlastite dobrobiti.
U mladosti se ponovno javljaju pozitivne emocije, ali ne zadugo. Unutarnji sukobi i krize identiteta česti su, osobito u razdoblju prijelaza u odraslu dob – fazi obilježenoj mješavinom emocija, koja kasnije u zrelijim godinama nerijetko prelazi u melankoliju i nostalgiju.
Doba najveće sreće
Istraživanja pokazuju da se pravi vrhunac sreće događa oko 70. godine života, kada pozitivna emocionalna stanja prevagnu nad negativnima.
No, nakon tog razdoblja ta se ravnoteža postupno narušava pa negativne emocije s godinama polako rastu, sve do oko 96. godine.
No, iako su rezultati istraživanja sveobuhvatni, ne mogu se jednako primijeniti na sve ljude. Zadovoljstvo osobnim životom može značajno varirati jer na njega utječu individualni čimbenici kao što su financijska stabilnost i kvaliteta društvenih odnosa.
Stoga ovo istraživanje nudi vrijedan, ali ne i konačan odgovor na pitanje koje prati čovječanstvo kroz povijest – potraga za srećom.