U Sarajevu obilježen Dan bijelih traka, mladi pozvali na očuvanje kulture sjećanja na ubijene

Programom “Dan bijelih traka: Sjećanje na žrtve Prijedora, izvlačenje pouka iz prošlosti” danas je u Sarajevu obilježen Dan bijelih traka.

Manifestaciju je realizirao Grad Sarajevo putem Centra za informiranje Sarajevo u suradnji s Udrugom Obrazovanje gradi BiH – Jovan Divjak, uz potporu četiri gradske općine i Fakulteta političkih nauka Sveučilišta u Sarajevu.

Studenti Fakulteta političkih nauka, zajedno sa stipendistima i volonterima Udruženja Obrazovanje gradi BiH – Jovan Divjak, sudjelovali su u programu na četiri lokacije u gradu, noseći bijele trake kao simbol sjećanja na žrtve zločina počinjenih u Prijedoru 1992. godine.

Tijekom komemoracije s građanima su razgovarali o značaju Dana bijelih traka, važnosti kulture sjećanja i očuvanja sudski utvrđenih činjenica o ratnim zločinima.

Program je obilježila i snažna simbolika mladih učesnika koji su nosili crne majice sa stihovima Abdullaha Sidrana, okruženi sa 102 bijele ruže u znak sjećanja na 102 ubijene prijedorske djece.

Zamjenica gradonačelnika Grada Sarajeva Mirela Džehverović kazala je da je cilj komemoracije odavanje počasti svim žrtvama stradalim u Prijedoru, ali i prenošenje kulture sjećanja na mlađe generacije.

– Želimo da mladi nastave njegovati kulturu sjećanja i prenositi istinu o onome što se događalo budućim generacijama, ne radi stvaranja novih podjela, već radi očuvanja sjećanja na žrtve i zločine koji su počinjeni – kazao je Džehverović, dodavši da je obaveza njegovati kulturu sjećanja i mladim generacijama prenositi istinu utemeljenu na sudski utvrđenim činjenicama.

– Posebno je važno što mladi ljudi danas šalju poruku da se žrtve ne smiju zaboraviti i da društvo budućnost mora graditi na vrijednostima mira, ljudskog dostojanstva i tolerancije – kazao je Džehverović.

Istaknula je da uključivanje studenata daje posebnu vrijednost programu, jer su oni generacija koja će nastaviti čuvati kolektivno sjećanje i podsjećati na važnost obilježavanja datuma koji podsjećaju na posljedice mržnje i diskriminacije.

Zamjenik izvršnog direktora Udruge Obrazovanje gradi BiH – Jovan Divjak Sanjin Hamidičević istaknuo je da je ovogodišnje obilježavanje prethodno uključilo edukativne radionice na kojima su mladi imali priliku saznati više o događajima u Prijedoru i povijesnom značaju Dana bijelih traka.

– Edukacijom i angažmanom mladih generacija šaljemo snažnu poruku da zajednički gradimo društvo utemeljeno na istini, pravdi i borbi protiv svakog oblika diskriminacije i negiranja zločina. Na ovaj način čuvamo istinu od zaborava, iskazujemo pijetet prema žrtvama i solidarnost s njihovim obiteljima – kazao je Hamidičević.

Mladi Sarajlije danas su nosili bijele trake u znak sjećanja na žrtve Prijedora i poručili da kultura sjećanja pripada novim generacijama jednako kao i onima koji pamte.

Studentica Odsjeka za socijalni rad Fakulteta političkih znanosti Jenisa Koles kazala je kako su kroz radionice učili o simbolici bijelih traka i važnosti aktivnog sudjelovanja mladih u obilježavanju važnih povijesnih datuma.

– Saznali smo koliko je važno da se mladi ljudi uključe u obilježavanje ovakvih datuma i koliko je važno razumjeti simboliku bijelih traka, ne samo u kontekstu Prijedora nego i drugih mjesta stradanja kroz historiju – kazao je Koles.

Njezina kolegica Blažica Tomić ocijenila je kako radionice predstavljaju važan prostor za promišljanje prošlosti i očuvanje sjećanja na žrtve.

Istaknula je da je jedna od studentskih grupa radila na idejnom konceptu spomenika ubijenoj djeci Prijedora u Sarajevu, smatrajući da će takav znak doprinijeti očuvanju sjećanja na 102 ubijene djece i poslati poruku da se njihova patnja ne smije zaboraviti.

Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 31. svibnja 1992. godine kada su nesrpski stanovnici Prijedora bili prisiljeni obilježiti svoje kuće bijelim zastavama i nositi bijele trake oko ruku, što je prethodilo sustavnom progonu, zatvaranju, ubojstvima i drugim zločinima počinjenim nad Bošnjacima i Hrvatima na području tog grada.

Iz Prijedora je protjerano 50.000 nesrba, a više od 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti, prvenstveno Bošnjaka i Hrvata, zatvoreno je i držano u krajnje nehumanim uvjetima u logorima Trnopolje, Keraterm i Omarska, te drugim mjestima zatočenja.

Ishod ovog zločinačkog pothvata bilo je uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s područja ove općine.

Za zločine u Prijedoru, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), kao i sudovi u BiH, donijeli su više od 50 presuda, osudivši odgovorne (među njima i Milomira Stakića, ratnog načelnika općine) na više stotina godina zatvora.

No, pravda za Prijedorčane i dalje je pred bedemima poricanja.

Aktualne vlasti u Prijedoru i BiH. entiteta Republika Srpska aktivno negira razmjere zločina.