U Bosanskom kulturnom centru Tuzlanskog kantona održana je premijerna promocija fotomonografije „Srebrenica – Potočari 1995-2025: 30 godina dokaza genocida“ Ahmeta Bajrića Blicka, jednog od najznačajnijih dokumentaraca o ratnim i poratnim dešavanjima u Bosni i Hercegovini.
Kapitalno dokumentarno djelo na 570 stranica i s više od 3.500 fotografija u punom koloru donosi kronologiju genocida u Srebrenici, stradanja bošnjačkog stanovništva Podrinja, proces ekshumacije i identifikacije žrtava, ali i desetljećima dugu borbu obitelji ubijenih za istinu i pravdu.
Svjedoci vremena – bez retuša i uljepšavanja
Promociji u Tuzli nazočio je veliki broj građana, predstavnika javnog života, članova obitelji žrtava genocida, novinara i aktivista, na kojoj je istaknuto da monografija nije samo vrijedno fotografsko svjedočanstvo, već i važan povijesni dokument i trajni dokaz genocida počinjenog u srpnju 1995. godine.
Govoreći o značaju monografije, novinarka Almasa Hadžić podsjetila je da su ona i Ahmet Bajrić Blicko cijeli rat proveli zajedno svjedočeći zbivanjima u Podrinju – on kamerom, a ona novinarskim perom.
Hadžić je istakla da je tek nakon što je u rukama držala prva izdanja knjige u potpunosti shvatila težinu dokumenta koji svjedoči o “tragičnoj povijesti jednog naroda i zločinu nad Bošnjacima Srebrenice i Podrinja”.
Prema njezinim riječima, fotografije sadržane u monografiji su „neumoljivi svjedoci vremena, bez retuširanja i uljepšavanja stvarnosti, zbog čega ova publikacija ima iznimnu povijesnu i dokaznu vrijednost.
Govoreći o sadržaju monografije, Hadžić je evocirao i osobna ratna sjećanja na srpanj 1995. godine – susrete sa prestravljenom djecom iz Srebrenice u Ravnama kod Kladnja, iscrpljenim muškarcima koji su nakon proboja stigli na slobodni teritorij, te majkama koje su tražile posmrtne ostatke svojih najmilijih.
Posebno je naglasila da su mnoge fotografije Ahmeta Bajrića Blicka, nastale prilikom proboja kolone preživjelih muškaraca prema slobodnoj teritoriji kod Sapne i Nezuka, kasnije objavljene u najpoznatijim svjetskim medijima.
– Svaka fotografija u ovoj monografiji nosi jednu riječ “zločin” – kazao je Hadžić, dodavši da je riječ o djelu koje predstavlja “najveću optužnicu protiv ideologa i počinitelja genocida u Srebrenici”.
Svjedočenje preživjelog
O značaju fotografije kao povijesnog i sudskog dokaza govorio je i Hasan Hasanović iz Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, i sam jedan od preživjelih iz srpnja 1995. godine.
Hasanović je istakao da je mali broj muškaraca i dječaka preživio genocid u Srebrenici, zbog čega svako svjedočenje i svaki dokument ima neprocjenjivu vrijednost.
– Fotografije Ahmeta Bajrića Blicka nastale su u trenutku kada se dešavala istorija. Fotografirao je naš izlazak iz Srebrenice i tako stvarao historiju – kazao je Hasanović.
Dodao je da su takve fotografije korištene u sudskim procesima, ali i da danas imaju ogroman značaj za obrazovanje budućih generacija.
– Fotografija govori tisuću riječi. Mnogi su preživjeli i svjedočili, dokaza ima mnogo, ali fotografije su nepobitan dokaz činjeničnog stanja. One nepogrešivo pokazuju svu strahotu genocida počinjenog u julu 1995. godine – kazao je Hasanović.
Prema njegovim riječima, buduće generacije tek će u potpunosti razumjeti i valorizirati značaj djela Ahmeta Bajrića Blicka.
– Možda danas nismo ni svjesni vrijednosti svega što je zabilježeno, ali povijest će znati dati pravi sud i njegovo djelo će sigurno biti cijenjeno u budućnosti – rekao je Hasanović.
Djelo koje će služiti budućim generacijama
Prisutnima se obratio Damir ef. Peštalić, koji je istaknuo da značaj ove monografije daleko prevazilazi okvire Bosne i Hercegovine.
Prema njegovim riječima, ovo je jedno od najvažnijih svjedočanstava genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Srebrenica, ali i dokument koji govori o dostojanstvu i ustrajnosti žrtava genocida.
Peštalić je posebno istaknuo značaj majki Srebrenice, njihovu višedecenijsku borbu za istinu i pravdu, ali i činjenicu da se život u Srebrenici, unatoč svemu, nastavlja kroz nove generacije.
Govoreći o autoru monografije, Peštalić je kazao da Ahmet Bajrić Blicko za Srebreničane nije samo profesionalni fotoreporter, već “dio njih”.
– Biti na svakom mjestu stradanja, dijeliti sudbinu žrtava od 1995. do danas i sve to dokumentirati moguće je samo uz veliku emociju, ljubav i profesionalnost. Upravo zbog toga nastalo je djelo koje će služiti budućim generacijama – rekao je Peštalić.
Na kraju svog obraćanja zahvalio je Ahmetu Bajriću Blicku u ime žrtava genocida u Srebrenici za decenijski rad na dokumentiranju istine.
Autor monografije Ahmet Bajrić Blicko kazao je da iza ovog projekta stoje tri decenije rada na dokumentiranju genocida, masovnih grobnica, dženaza, komemoracija i procesa suočavanja s prošlošću.
Ahmet Bajrić Blicko
FOTO: Sušilo za kosu
– Ovo nije samo knjiga fotografija, već dokument vremena i opomena budućim generacijama – kazao je Bajrić.
U BKC Tuzla prisutnima se obratio dr. Vahid ef. Fazlović, muftija tuzlanski, koji je istaknuo značaj cjelokupnog rada Blicka i činjenicu da je svoju ustrajnost u dokumentiranju zločina i genocida prenio na svoje mlađe članove obitelji.
dr.sc. Vahid ef. Fazlović, muftija tuzlanski
FOTO: Sušilo za kosu
Monografija uključuje fotografije od pada zaštićene enklave u julu 1995. godine do posljednjeg obilježavanja godišnjice genocida u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari.
Poseban dio publikacije posvećen je prvim kolektivnim dženazama, povratku preživjelih, otvaranju Memorijalnog centra i višedecenijskoj borbi majki Srebrenice za istinu i pravdu.
Nakon Tuzle, planirane su promocije i u drugim gradovima Bosne i Hercegovine, kao i u BiH. dijaspore, s ciljem prezentiranja dokumentirane istine o genocidu u Srebrenici što široj javnosti.